Razlika između inačica stranice »Šah u Hrvatskoj«

Dodano 198 bajtova ,  prije 3 godine
(→‎Povijest (do 1990.): ispravak;u Portorozu je igran zonalni turnir)
Tijekom 19. stoljeća, šah postaje sve popularniji u Hrvatskoj zahvaljujući ponajviše studentima koji studiraju u Beču, Padovi, Bruxellesu, Parizu itd.
 
Prvi [[šahovski problem]] u hrvatskom tisku objavljen je 1844. u karlovačkom časopisu ''Pilger''. Prva šahovska rubrika počela je izlaziti 1875. u tjedniku ''Hrvatska lipa''. Prva šahovsku početnicu napisao je Vjekoslav Rutzner. Bila je objavljena u nekoliko dijelova u ''Pobratimu'' 1893.<ref>https://en.chessbase.com/post/che-in-croatia</ref> Prva šahovska knjiga tiskana je 1909. Bila je to ''Šahovska abeceda'' [[Izidor Gross|Izidora Grossa]]. Nazivi šahovskih figura koji se u njoj spominju i danas su u uporabi (Gross figure naziva kralj, dama, toranj, lovac, skakač).<ref>http://www.posta.hr/print.aspx?id=744&m=2468&p=-1</ref>
 
Prvi hrvatski šahovski majstor (pojam "[[velemajstor]]" tada još nije postojao) bio je [[Aleksandar Witek]] (Sisak 1852 - Graz 1894).
 
Prvi šahovski turnir igran je u Zagrebu siječnja 1886. Pobjednik je bio dr.sc. [[Đuro Pilar]], geolog i paleontolog svjetskog ugleda. Iste godine, 11. ožujka, osnovan je '''Zagrebački šahovski klub''', prvi šahovski klub na području današnje Hrvatske, iako postoje zasad dokumentacijom nepotvrđene informacije da je već 1879. godine u Dubrovniku osnovan prvi klub. '''Zagrebački šahovski klub''' utemeljio je akademik, rektor Sveučilišta u Zagrebu i jedan od najistaknutijih hrvatskih šahista, prof. dr. Đuro Pilar sa svojim suradnicima Dragutinom pl. Šramom i dr. Slavkom Wolfom. Klub je bio registriran prema tadašnjim zakonskim propisima te je imao svoja „Pravila“ službeno potvrđena 22. ožujka 1886. godine. U siječnju iste godine odigran je prvi šahovski turnir u Zagrebu pod nazivom „Pokusni turnir“. Organizirao ga je Đuro Pilar prema iskustvu stečenom za vrijeme studija u Bruxellesu, gdje se družio s nekima od najpoznatijih onodobnih šahista. Turnir je imao 9 natjecatelja, a pobijedio je Dragutin Šram.
 
Prva šahovsku početnicu napisao je Vjekoslav Rutzner. Bila je objavljena u nekoliko dijelova u ''Pobratimu'' 1893.<ref>https://en.chessbase.com/post/che-in-croatia</ref>
 
Prvi međunarodni šahovski turnir na Balkanu organizirao je [[Izidor Gross]] 1912. u Karlovcu.
[[Memorijal prvog hrvatskog velemajstora Mije Udovčića]] organiziran od 1963. je najstariji [[Brzopotezni šah|brzopotezni]] šahovski turnir u Europi.<ref>http://www.vecernji.hr/pobjednici-kozul-i-stadler-707565</ref>
 
U travnju 1965. održan je 1. [[Turnir mira]] u Zagrebu.
 
[[Hrvoje Bartolović]] je 1965. postao svjetski prvak u rješavanju problema.
[[Braslav Rabar]] je za potrebe [[Šahovski informator|Šahovskog informatora]] 1966. stvorio [[nomenklatura šahovskih otvaranja|nomenklaturu šahovskih otvaranja]] koja je i danas temelj šahovskog informacijskog sustava te ju je 1971. objavio u brošuri '''[[Klasifikacija šahovskih otvaranja (1971.)|Klasifikacija šahovskih otvaranja]]'''. Razvrstao je otvaranja u 3 skupine: D, E i R. Nakon 1980. nomenklatura je proširena na 5 slova (A, B, C, D, E).<ref>http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=59291</ref> U tom periodu postavio je i osnovna načela vrednovanja šahovskih rezultata, ali je FIDE prihvatila verziju mađarsko-američkog fizičara [[Arpad Elo|Arpada Eloa]].
 
1970. održana su dva izuzetno jaka turnira: 2. [[Turnir mira]] koji se održao u Rovinju i Zagrebu te turnir u Vinkovcima na kojem je nastupio velik broj igrača sa Turnira mira.<ref> https://www.365chess.com/tournaments/Vinkovci_1970/23017</ref>
1970. u Rovinju i Zagrebu održan je 2. Turnir mira.
 
Prvi put svjetski kongres problemista u Hrvatskoj je održan 1972. u Puli. Kasnije su se vraćali 1977. u Malinsku na otoku Krku te 1997. i 2000. u Pulu.
Anonimni suradnik