Aktinij: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
m smolak u smola |
||
Redak 22:
== Povijest ==
Francuski kemičar [[André-Louis Debierne]] najavio je otkriće novog elementa 1899. godine. Odvojio ga je od ostataka
Članci objavljeni 1970-ih godina<ref>{{Citiranje časopisa|url=https://www.journals.uchicago.edu/action/captchaChallenge?redirectUrl=https%3A%2F%2Fwww.journals.uchicago.edu%2Fdoi%2F10.1086%2F350760&|id=10.1086/350760|accessdate=2019-02-15}}</ref> i kasnije<ref name=":1">{{Citiranje časopisa|author=J. P. Adloff|title=The centenary of a controversial discovery: actinium|url=https://www.degruyter.com/view/j/ract.2000.88.issue-3-4/ract.2000.88.3-4.123/ract.2000.88.3-4.123.xml|date=2009|journal=Radiochimica Acta|volume=88|issue=3-4|pages=123–128|id=10.1524/ract.2000.88.3-4.123|accessdate=2019-02-15}}</ref> ukazuju na to da su rezultati Debiernea objavljeni 1904. u sukobu s onima objavljenima 1899. i 1900. godine. Nadalje, sada poznata kemija aktinija isključuje njegovu prisutnost kao bilo što drugo osim manjeg sastava Debierneove 1899. i 1900. godine; zapravo, kemijska svojstva o kojima je izvijestio čine da je vjerojatno imao slučajno identificirani protaktinium, koji ne bi bio otkriven još četrnaest godina, samo da bi nestao zbog njegove hidrolize i adsorpcije na laboratorijsku opremu. To je dovelo do toga da neki autori zagovaraju da se otkriću zaslužuje samo Giesel.<ref>{{Citiranje knjige|title=The Chemistry of the Actinide and Transactinide Elements|first=Harold W.|last=Kirby|date=2006|editor=Lester R. Morss, Norman M. Edelstein, Jean Fuger|url=https://doi.org/10.1007/1-4020-3598-5_2|language=en|pages=18–51|publisher=Springer Netherlands|location=Dordrecht|isbn=9781402035982|id=10.1007/1-4020-3598-5_2}}</ref> Adloff je predložio manje konfrontacijsku viziju znanstvenih otkrića.<ref name=":0" /> On sugerira da kritiku ranih publikacija treba uzeti u obzir u tada nastalom stanju radiokemije: naglašavajući razboritost Debierneovih tvrdnji u izvornim radovima, on primjećuje da nitko ne može tvrditi da Debierneova tvar nije sadržavala aktinij. Debierne, kojeg sada velika većina povjesničara smatra otkrivačem, izgubila je interes za element i napustila temu. Giesel, s druge strane, s pravom se može pripisati prvom pripremanju radiokemijski čistog aktinija i identifikaciji njegovog atomskog broja 89.<ref name=":1" />
|