Wikipedija

Domaća mačka: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
Rev. na 13. ožujka
Oznake: VisualEditor mobilni uređaj m.wiki
Redak 24:
'''Domaća mačka''' (''Felis silvestris forma catus''), '''kućna mačka''' ili najčešće '''mačka''' je mali [[mesožder]] iz porodice '''[[Mačke|mačaka]]'''. Prvobitno potječe od afričke divlje mačke, a živi uz ljude već oko 3.500 godina.
 
Mačka spada meďumeđu najomiljenije [[kućni ljubimac|kućne ljubimce]]. 69 milijuna mačaka živi u [[Amerika|američkim]] domovima <ref>http://www.animalsheltering.org/resource_library/magazine_articles/jan_feb_2003/cat_is_top_dog.html AVMA Survey Confirms Cat's Status as Top Dog]</ref> gdje su vrlo popularne, dok u cijelom svijetu živi preko 600 milijuna mačaka.<ref>[http://myspacetv.com/index.cfm?fuseaction=vids.individual&videoid=35944126 MySpaceTV Videos: Cat Diversity by National Geographic]</ref>
 
Postoji veliki broj raznih pasmina domaćih mačaka, rasnih i običnih, ali postoje i bezrepe ili bezdlake mačke, zbog [[mutacija|mutacije]]. Naziv domaća mačka koristi se za sve mačke koje manje-više "dobrovoljno" žive u direktnom kontaktu s [[ljudi]]ma i smatra se da su se svojevoljno pripitomile jer su u blizini ljudskih nastambi lako dolazile do plijena (kao što su [[miš]]evi). Razlikuju se od [[divlja mačka|divljih mačaka]] (lakše su graďegrađe i manje agresivne) i [[velike mačke|velikih mačaka]] (manje su i mogu mijaukati, za razliku od većine velikih mačaka). One su vješti grabljivci i veoma su inteligentne životinje. Neke od njih se mogu naučiti (katkad mogu naučiti i same) pokretati jednostavnije mehanizme, poput kvake na vratima ili ručice na vodokotliću. Mačke komuniciraju glasom (mijaukanjem), predenjem, frktanjem, režanjem i škljocanjem, kao i govorom tijela.<ref>{{cite web | url = http://www.channel3000.com/news/1472741/detail.html | title = Meows Mean More To Cat Lovers | publisher = Channel3000.com | accessdate = 2006-06-14}}</ref> Mačke koje žive u grupama koriste kombinaciju glasova i govora tijela za meďusobnomeđusobno sporazumijevanje.<ref>[http://www.channel3000.com/news/1472741/detail.html Meows Mean More To Cat Lovers]. ''Channel3000.com''. Preuzeto 14. lipnja, 2006.</ref>
 
== Klasifikacija ==
 
Domaća mačka nazvana je ''Felis catus'' po nomenklaturi [[Švedska|švedskog]] [[botanika|botaničara]] [[Carl Linné|Carla Linnéa]] iz [[1758]]. godine. [[Johann Christian Daniel von Schreber]] nazvao je divlju mačku ''Felis silvestris'' [[1775]]. godine. Domaća mačka se danas smatra podvrstom divlje mačke: po pravilu Internacionalnog koda nomenklature životinja ime vrste trebalo bi biti ''F. catus'' zbog toga što ga je Linné prvi upotrijebio. MeďutimMeđutim, u praksi većina [[biologija|biologa]] koriste ''F. silvestris'' za divlje vrste, a ''F. catus'' samo za domaću mačku.
 
Po mišljenju 2007 (objavljenom u tomu 60, dio 1, Bulletin of Zoological Nomenclature, [[31. ožujka]] [[2003]]. godine)<ref>{{cite journal|last = ICZN|title = OPINION 2027: Usage of 17 specific names based on wild species which are pre-dated by or contemporary with those based on domestic animals (Lepidoptera, Osteichthyes, Mammalia): conserved|journal = Bulletin of Zoological Nomenclature|volume = 60|issue = 1|publisher = [[International Commission on Zoological Nomenclature]]|date = March 31 2003|accessdate = July 13 2006|url = http://www.iczn.org/BZNMar2003opinions.htm#opinion2027}}</ref> Internacionalne komisije za nomenklaturu životinja "dozvoljena je upotreba 17 različitih imena zasnovanih na divljim vrstama, koja su nastala prije ili istovremeno sa onima zasnovanim na domaćim vrstama", svrstavajući ''F. silvestris'' u divlju mačku, a ''F. silvestris catus'' za njenu domaću podvrstu (''F. catus'' je još uvijek važeći naziv, ako se domaći oblik mačke računa kao posebna vrsta).
Redak 83:
Mačke, kao i psi, hodaju direktno se oslanjajući na prste, dok kosti njihovih šapa čine manji dio vidljivog dijela noge. Sposobne su za veoma precizan hod, jer direktno osjećaju da je mjesto na kojem se nalazi prednja šapa direktno se podudara s mjestom zadnje šape, što smanjuje šumove i vidljive tragove. Ovo također omogućava siguran korak po neravnim podlogama. Mogu dostići brzinu od 45km/h.
 
Mačke imaju uvlačive [[pandže]]. To je, u stvari, pogrešan naziv, jer u svom normalnom, opuštenom položaju, mačke drže svoje pandže obavijene [[koža|kožom]] i [[krzno]]m oko nožnih prstiju, a to rade kako bi im pandže uvijek bile oštre. Mogu izbaciti pandže na različitu dužinu, ovisno od toga love li, brane li se, penju itd. Po volji mogu izbaciti pandže na samo jednoj ili više šapa. TakoďerTakođer, mačke izbacuju kandže i kada hodaju po mekanim površinama (krevetu, tepihu itd.) ili kada ih čovjek drži, obično kada su njihove prednje šape u blizini čovjekovih ramena.
 
=== Metabolizam ===
Redak 89:
Mačke prikupljaju snagu spavanjem više od većine drugih životinja, naročito dok rastu. Trajanje spavanja za vrijeme dana varira, obično 12–16 sati, a u prosjeku 13–14. Neke mačke mogu spavati čak 20 sati dnevno.
 
Zbog njihove noćne prirode, kod mačaka predvečer dolazi do povećane [[hiperaktivnost]]i i želje za igrom koje neki nazivaju "večernje ludilo", "noćno ludilo" ili "ludi sat".<ref>Animal Doctor (July 9 2002). "Dear Dr. Fox". The Washington Post, p. C10.</ref><ref>* Ring, Ken and Romhany, Paul (August 1 1999). Pawmistry: How to Read Your Cat's Paws. Ten Speed Press (Berkeley, California), p. 10. ISBN 1-58008-111-8 </ref>
Temperament mačke varira ovisno od vrste i socijalnih činitelja. Kratkodlake mačke su obično mršavije i aktivnije, dok su dugodlake deblje i manje aktivne.
 
Normalna [[tijelo|tjelesna]] temperatura mačke je između 38 i 39 [[Celzijev stupanj|°C]].<ref>{{cite web | title=Normal Values For Dog and Cat Temperature, Blood Tests, Urine and other information in ThePetCenter.com | url=http://www.thepetcenter.com/exa/nv.html|accessmonthday=August 8 |accessyear=2005 }}</ref>
Mačji puls iznosi izmeďuizmeđu 140 do 220 otkucaja u minuti i obično ovisi od toga koliko je ona uzbuďenauzbuđena. Za mačku koja se odmara normalan puls iznosi izmeďuizmeđu 150 i 180 otkucaja u minutu, gotovo dvostruko više od čovjeka.
 
=== Inteligencija ===
Redak 109:
Kućne mačke bi trebale imati kartonsku kutiju sa pijeskom ili nekim sličnim rastresitim materijalom u kojima može obaviti malu i veliku nuždu. Kutija bi se svakodnevno trebala čistiti i često nabaviti novu (što ovisi od broja mačaka koje je koriste, kao i od materijala koji se u njoj nalazi, npr. [[piljevina]] duže ostaje čista, ali kod nekih mačaka može izazvati zdravstvene probleme).
 
Kartonska kutija je preporučljiva i za mačke koje povremeno izlaze vani. Ona, meďutimmeđutim, može predstavljati rizik od zaraze [[toksoplazmoza|toksoplazmozom]], bolesti mačaka koja je opasna za [[trudnoća|trudnice]] i ljude sa oslabljenim imunitetom, a može se smanjiti rizik od zaraze ako se kartonska kutija redovito čisti. Čak je otprilike 60% ljudi izloženo toksoplazmi<ref name="imunološki sustav"/>, no, također, mačke mogu prenositi trakavicu i tineju. Neke mačke mogu se naučiti i korištenju toaleta.
 
[[Datoteka:Youngkitten.JPG|mini|lijevo|230px|Mače koje je otvorilo oči nakon nekog vremena]]
Redak 121:
Domaća mačka lovi i hrani se sa oko tisuću različitih vrsta [[životinje|životinja]], dok je kod velikih mačaka taj broj manji od sto. Velike mačke, teoretski, mogu također uloviti većinu vrsta kao i domaća, ali to ne čine zbog premalene hranjive vrijednosti tih životinja. Izuzetak je leopard koji često lovi [[zec|zečeve]] i druge manje životinje. Domaće mačke vrlo često love i ubijaju ptice, miševe, štakore, i druge manje životinje iz okoline. Neke također love zečeve, [[glodavci|glodavce]], [[gušter]]e, [[žabe]], [[kukci|kukce]] i [[ribe]]. [[Bjelančevine]] su najvažniji dio njihove prehrane.
 
Domaće mačke jedu relativno malo povrća. MeďutimMeđutim, uobičajeno je da mačke u svoju prehranu koja se sastoji uglavnom od mesa, povremeno unesu male količine [[trava|trave]] ili nekih [[biljka|biljaka]], kao što to katkad čine i neki psi. Dok medvjedi obično u svoju prehranu unose [[voće]], bobice, korijenje i [[med]] kada mogu, mačke se više vole hraniti prvenstveno sirovim mesom. Mačke imaju genetsku anomaliju koja im onemogućava da osjete slatko<ref>{{cite web | title=PLoS Genetics: Pseudogenization of a Sweet-Receptor Gene Accounts for Cats&#39; Indifference toward Sugar | url=http://genetics.plosjournals.org/perlserv/?request=get-document&doi=10.1371/journal.pgen.0010003 | accessmonthday=August 8 | accessyear=2005 }}</ref>, što je vjerojatno povezano sa njihovom potrebom za mesom, i gotovo sigurno povezano sa njihovom odbojnošću prema voću i bobicama.
 
Mačke ponekad žvaču travu, [[lišće]] ili kućne biljke kako bi uklonile [[bol (osjećaj)|bol]]ove u trbuhu. Ipak, neke od kućnih biljaka su štetne za njih i mogu uzrokovati različite bolesti i poremećaje. Npr. [[Uskrs|uskršnji]] [[ljiljan]] može dovesti do oštećenja [[bubreg]]a, što je vrlo opasno za život mačke, jer najčešće izazove smrt. Neke mačke obožavaju mačju travu. Iako ju uglavnom ne jedu, često će se valjati po njoj, grepsti je ili žvakati. Efekt koji mačja trava ima na njih je obično kratak i traje samo nekoliko minuta, da bi se nakon 1 ili 2 sata ponovno javio. Još nekoliko biljaka ima ovakav efekt na mačke, ali manjeg intenziteta. Mačke mogu biti izbirljive u prehrani. To se događa kada ''vomeronasal'' postane osjetljiv na odreďenuodređenu vrstu hrane, ili ukoliko ju vlasnik previše razmazi, tako da će mačka odbiti bilo koju vrstu hrane koju nije očekivala. Mnoge mačke vole "ljudsku hranu", poput [[kruh]]a, [[krumpir|pomfrita]], [[pizza|pizze]], [[juha|juhe]] od [[rajčica|rajčice]], [[palačinke|palačinki]], [[maslina]] i dr.
 
Kod mačaka se može javiti i stanje kada ona žvače neobične stvari poput neke tkanine, [[plastika|plastike]] ili [[vuna|vune]]. Takvo ponašanje je uglavnom posve bezopasno, no ako proguta veću količinu to može biti opasnije za nju, pa će najčešće morati na operaciju (ako se operacija odgodi, slijedi fatalni ishod), a ponašanje se najčešće javlja kod [[sijamska mačka|sijamske]] i [[burmanska mačka|burmanske mačke]].
Redak 152:
 
== Spolna zrelost ==
I mužjaci i ženke spolno sazrijevaju izmeďuizmeđu šestog i osmog mjeseca života, ali pun tjelesni razvoj završavaju i jedni i drugi tek nekoliko mjeseci kasnije. Taj razvoj kod većine [[rasa|rasnih]] mačaka traje i nekoliko mjeseci duže. Sa spolnom zrelošću počinju se uočavati i razlike u tjelesnoj graďigrađi izmeďuizmeđu mužjaka i ženki. Mužjaci su krupnije graďegrađe, imaju snažniji vrat a zbog masnih jastučića na obrazima imaju i veću glavu. Ženke su obično vitkije i imaju usku, trokutastu glavu.
 
Osim fizičkih razlika, mužjaci i ženke se i različito ponašaju. Mužjaci su teritorijalne životinje i područje koje smatraju svojim obilježavaju štrcanjem mokraće i trljanjem o predmete na mjestima koja najčešće posjećuju. Na uljeze reagiraju prijetećim ponašanjem i izraženo agresivno. Za razliku od ženki, skloni su skitnji i izbivaju često danima, u potrazi za ženkama koje se upravo tjeraju ili u lovu.
Redak 158:
=== Razmnožavanje ===
 
[[Datoteka:Charline the cat and her kittens.jpg|mini|200px|Mačka sa mačićima. Moguće je da nisu svim mačićima isti očevi, jer ženka tokom parenja oslobaďaoslobađa samo jedno jajašce.]]
[[Datoteka:Kitten-feeding.jpg|mini|200px|Hranjenje tri dianadana starog mačića.]]
Mačke obično spolno sazrijevaju u šestom mjesecu života i tada se prvi put "tjeraju", a unutar razdoblja tjeranja plodne su obično pet do šest dianadana. Dok se tjera, mačka se neprekidno trlja o predmete, valja se po podu i diže [[stražnjica|stražnjicu]] u vis. Ako se u tom razdoblju ne pari s mužjakom, nakon oko tri tjedna ponovo će se tjerati.
 
Mačke koje izlaze na otvoreno dozivaju više mužjaka s jedne strane mirisnom porukom da se tjeraju sadržanom u [[mokraća|mokraći]], a s druge strane vrlo bučnim glasanjem koje nalikuje na plač malog djeteta. Kad se mužjaci okupe, u prvoj fazi ih mačka drži na odstojanju frktanjem, puhanjem i udarcima šapom, što iskusan mačak u pravilu uspijeva izbjeći. Ženka se zatim povlači na sigurnu udaljenost, dok mužjaci zastrašuju jedan drugog pogledima, kostriješenjem i glasnim urlanjem. Obilaze jedan oko drugog i procjenjuju se. Ako se ni jedan ne povuče na vrijeme priznajući time da je slabiji, iz tog se susreta može razviti prava bitka iz koje mužjaci izlaze puni ogrebotina i ugriza. Pravo na parenje dobiva mačak koji iz tih okršaja izađe kao pobjednik. Smrtnost nekastriranih mužjaka je značajno veća nego kastriranih jer oni u potrazi za ženkama koje se tjeraju prelaze velike udaljenosti (nerijetko u [[radijus]]u i preko 3 km) kao i zbog posljedica opisanih bitaka za ženku.
Redak 168:
=== Mačići ===
[[Datoteka:Six weeks old cat (aka).jpg|mini|left|200px|Šest tjedana staro mače.]]
Razdoblje tjeranja obično završava [[gestacija|skotnošću]] koja se u prvim tjednima niti ne primjećuje. Tek zadnja tri tjedna su mačići dovoljno veliki da se može uočiti povećani obujam trbuha, a tada i počinju rasti mliječne [[žlijezda|žlijezde]]. Mačka u prosjeku nosi mačiće 63 do 65 dianadana. Zadnjih je dana nervozna i neprekidno traži sigurno mjesto na kojem će se okotiti.<ref>http://www.cathealthcareguide.com/cat-pregnant-signs.php</ref> Često liže dojke i [[anus|analno]] područje. Kad živi u kući ili stanu, mačka će za koćenje izabrati sobu osobe koju osjeća najbližom, te mjesto na kojem će se okotiti može biti poluotvoreni ormar, neka kutija ili čak krevet bliske osobe. Sam porod može trajati više sati, a ponekad i do 24 sata. Razmak izmeďuizmeđu raďanjarađanja pojedinih mačića može biti vrlo različit.
 
U prvom okotu jedne mačke leglo ima najčešće 2-3 mačića. Događa se, da se mačka s prvim okotom ne snađe i ne pokaže nikakvo zanimanje za svoje potomstvo. Ako se okoti na otvorenom, jednostavno ih ostavi, a mačići uginu. Kod kasnijih okota broj mačića se povećava i može narasti i do 7. Kako mačka ima samo 6 dojki, najslabiji, koji se ne uspije izboriti za svoju dojku, obično ugine, osim ako se čovjek ne umiješa i dohranjuje ga. Mače staro nekoliko sati može stati na čovjekov dlan, a mijaukanje kod mačića obično se javlja u ranoj dobi.
Redak 220:
* Desmond Morris, ''Catwatching'', Heyne-Verlag 2000., 3-4531-7259-0
* Marian C. Horzinek, Vera Schmidt i Hans Lutz, ''Krankheiten der Katze'', Enke Verlag, 2005., ISBN 3-8304-1049-2.
* Gloria Stephens: ''Katzen'', Eurobooks Germany 2001., ISBN 3-85049-588-4
* Pam Johnson: ''Katzenpsychologie'', Franckh-Kosmos, 1999., ISBN 3-4400-7507-9.
* Frédéric Vitoux, de la Academia Francesa - Dictionnaire amoureux des Chats. Plon/Fayard. París, 2008. ISBN 978-2-259-20686-0.
* Pollard, M.: ''Encyklopédia mačky'', 2004., ISBN 8071458511
* Aleksandra Konarska-Szubska, ''Koty'', Varšava 1981., 1986., ISBN 83-09-00219-X
 
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Domaća_mačka"