Anschluss: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 4:
'''Anschluss''' je naziv za pripojenje Austrije Njemačkoj koje je izvršeno u ožujku [[1938.]], a trajalo je do [[1945.]] godine.
[[Adolf Hitler]], koji je i sam rodom iz austrijskog grada [[Braunau na Innu|Braunau am Inn]], imao je veliku želju za pripojenjem Austrije Njemačkoj što je i pokazao [[1934]].
U samoj je Austriji Ustavom iz 1934. godine uspostavljen autoritarni jednopartijski režim pod vodstvom Domovinske fronte (''Vaterländische Front''), koji je bio idejno srodan fašističkom režimu u susjednoj Italiji i nacističkom u Njemačkoj - te ga se u literaturi i naziva "[[austrofašizam]]". Austrofašističko vodstvo je međutim Austriju nastojalo više oslanjati na Italiju, te ostaviti Austriju neovisnom državom.
Njemačka je vršila trgovinski, politički i sigurnosni pritisak na Austriju, te je zaprijetila i invazijom.
Pokušavajući se ipak oduprijeti sjedinjenju, Kurt Schuschnigg je potom raspisao narodni [[referendum]] o pitanju pripojenja, za 13. ožujak 1938. godine. Kako bi osigurao podršku snaga koje su se protivile pripojenju Njemačkoj, odlučio je Schuschniggopet dozvoliti rad drugih političkih stranaka, među kojima je najznačajnija bila Socijaldemokratska partija. Obzirom da je procjena bila da je nacistička propaganda za sjedinjenje bila najviše prihvaćena među mladima, Schuschnigg je propisao da mlađi od 24 godine nemaju pravo glasa. [[Adolf Hitler|Hitler]] je na ove korake austrofašističkog vodstva reagirao davanjem ultimatuma da Schuschnigg do 11. ožujka u podne odstupi s vlasti i preda vlast austrijskim nacistima, pod prijetnjom njemačke invazije. Kancelar Schuschnigg i Predsjednik Republike Austrije Wilhelm Miklas su do kraja dana obojica podnijeli ostavke, ali su njemačke vojne snage u zoru 12. ožujka 1938. godine svejedno ušle u Austriju. Austrijske vlasti su naredile austrijskim vojnim snagama da ne pružaju nikakav otpor.
Već 12. ožujka 1938. godine je
Austrijski parlament je iza ponoći s 12. na 13. ožujak izabrao Arthura Seyss-Inquarta za kancelara, te je već 13. ožujka izglasao zakone koji svode Austriju na status dijela Njemačke, pod imenom "[[Ostmark]]": Hitler će Seyss-Inquarta postaviti za šefa (''Reichsstatthalter'') te njemačke savezne države.
Makar je ''Anschluss'' već bio proveden 13. ožujka 1938. godine, nacisti su za 10. travnja 1938. godine raspisali referendum o pripojenju [[Treći Reich|Trećem Reichu]], koji se održao kako u Austriji ("Ostmarku"), tako i u Njemačkoj . Referendum je održan pod strogim nadzorom nacista tako da su oni doslovno vidjeli tko je zakružio "ZA" , a tko "PROTIV" pripajanja Njemačkoj. Židovi i registrirani ljevičari - sveukupno oko jedne desetine birača - nisu smjeli glasovati. Zbog ovakve stroge kontrole rezultati referenduma su bili nevjerojatni, čak
Zapadne sile nisu ničim odgovorile na ovakav razvoj situacije iako
==Vidi još==
| |||