Filozofija: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Oznake: mobilni uređaj m.wiki |
m uklonjena promjena suradnika 89.201.184.172 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika 83.177.39.224 Oznake: brzo uklanjanje SWViewer [1.2] |
||
Redak 10:
Za pojam „filozofija“ ne postoji općeprihvaćena [[definicija]] i njezin su predmet i pojam filozofi različito određivali kroz povijest.<ref name=kal8/> Filozofija je u doba [[Antika|antike]] predstavljala znanstvenu težnju, bila je isto što i [[znanost]].<ref name=kal12>Kalin, str. 12: „Filozofija je isprva u Grka bila isto što i znanstvena težnja uopće — isto što i znanost, obuhvaćala je bitno znanje. Tek kasnije... otpočelo je osamostaljivanje pojedinih područja kao područja samostalna traganja. Taj je proces još izraženiji od renesanse tijekom novog vijeka sve do naših dana. (...) Prednosti su filozofije: upravljenost u cjelini, izvorna kritička svijest o pretpostavkama, tj. spoznaja bitnih izvora i uzroka bića, i humanistička vizija smisla.“</ref> U doticaju s [[kršćanstvo]]m, [[Antička filozofija|grčka filozofija]] počinje gubiti svoje prepoznatljive osobine, prestaje biti težnja za [[Racionalizam|racionalnim]] spoznajama i [[Logika|logičko]]-[[Kritika|kritičko]] [[Misao|mišljenje]] te postaje u potpunosti podređena [[Religija|vjeri i spasenju]].<ref>Kalin, str. 57–58, 78</ref> U 15. stoljeću filozofija doživljava svoj [[Renesansna filozofija|preporod]] kad se uspijeva osloboditi od utjecaja kršćanstva i nastoji oživjeti značajke antičke filozofije.<ref>Kalin, str. 82</ref> Iako je već u antici započelo postupno osamostaljivanje pojedinih područja istraživanja od filozofije, taj je proces postao naročito izražen u [[Novi vijek|novom vijeku]] s razvojem [[Prirodne znanosti|prirodnih znanosti]].<ref name=kal12/><ref>Kalin, str. 85</ref>
Filozofija danas ima značenje [[sustav]]nog proučavanja općih, [[Apstrakcija|apstraktnih]] i ultimativnih pitanja o [[Bitak|bitku]], [[Biće|biću]], [[Filozofija egzistencije|ljudskoj egzistenciji]], [[filozofija uma|umu]], [[stvarnost]]i, [[Epistemologija|znanju]], [[Istina|istini]], [[moral]]u i [[Vrijednosni sustav|vrijednostima]]. Cilj filozofije jest dobiti uvid u ova pitanja, stoga je ona u svojim odgovorima nazor o svijetu i životu. Kako bi to ostvarila, filozofija treba biti metodski osiguran, logičan, kritičan, strogo obrazložen, dosljedan i potpuno konzistentan sustav promišljanja koji neku [[Ideja|ideju]] ili objašnjenje uvijek razrađuje do kraja.<ref name=kal12/><ref>Kalin, str. 9: „Filozofija je pitanje o bitku, svijetu i istini, a u svojim rezultatima — ''nazor o svijetu i životu.''“</ref><ref>Kalin, str. 11: „(...) Filozofija se odlikuje time što je ona domišljen, do kraja razrađen i u jedinstvu s duhom čovjeka prožet metodički sustav misli. Sustav koji treba biti logičan, kritičan, strogo obrazložen, dosljedan, i nikako i nigdje proturječan. (...) Sustavna cjelina. Filozofija je uvijek pokušaj da se kakvo objašnjenje, kakva ideja dovede dokraja.“</ref><ref>Teichmann; Evans, str. 1: „Philosophy is a study of problems which are ultimate, abstract and very general. These problems are concerned with the nature of existence, knowledge, morality, reason and human purpose.“</ref><ref>Grayling, str. 1: „The aim of philosophical inquiry is to gain insight into questions about knowledge, truth, reason, reality, meaning, mind, and value.
== Filozofske discipline ==
|