Razlika između inačica stranice »Poezija«

Dodana 2 bajta ,  prije 1 godinu
m
bez sažetka
m (uklonjena promjena suradnika Smeglomil (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Dexbot)
m
 
 
Preko ritma, govornih figura i rima, poezija djeluje na imaginaciju [[čovjek]]a i njegove [[osjećaji|osjećaje]], ali i na čitavu [[svijest]], sadržavajući u sebi trenutke estetskog doživljavanja, pouke i spoznaje. Uspjela poetska tvorevina je kondenzat osobnog iskustva, zajedničkog stanja, doživljaja, atmosfere, uvida – komunicira sa osjećajima i pruža spoznaju. Prema [[Arthur Schopenhauer|Schopenhaueru]] vrhunska poezija „ne izražava pojave, već bit pojava.“
Materijal pozijepoezije je jezik, nešto što već ima smisao, značenje i izravnu komunikativnu funkciju što sredstva naprimjerna primjer [[likovna umjetnost|likovnih umjetnosti]] nemaju. Osnovna osobina poezije je [[ritam]] koji se ne smije uzeti kao shematska slogovna podjela, jer pored ovog konvencionalnog racionalnog ritma, postoji dublji trajni ritam pjesnikova jezika: imaginativna struktura, kojoj nije bitno jeli rečenica u uobičajenim mjerljivim jedinicama. Formalno je glavna odlika poezije poseban sklad i smještaj [[samoglasnik]]a i [[suglasnik]]a, naglašenih i nenaglašenih slogova cezura i ritma, te uopće vanjskog sazvučja riječi i rečenice; vezanog i slobodnog stiha. Njen dublji smisao je u imaginativnosti, stvaranju dojmova, zajedničkoj odlici ukupnog umjetničkog izražavanja.
 
Po starijoj poetici poezija se dijeli na [[lirska poezija|lirsku]], [[epska poezija|epsku]], i [[dramska poezija|dramsku poeziju]]. Ova podjela je po suvremenoj znanosti o književnosti i kritici izgubila značenje. Danas se uglavnom nastoji odrediti bit i narav književnog ostvarenja. Ono je ili izražavanje vidljive vanjske stvarnosti ili izražavanje ideja i intimnih osjećanja.