Dinamika: razlika između inačica

{{Glavni|Povijest dinamike i kinematike}}

 

 

Dok se o [[priroda|prirodi]] samo spekuliralo, bilo je Aristotelovo mišljenje dobro kao i svako drugo, međutim s razvojem eksperimentalnih metoda ([[pokus]]i) na početku [[Novi vijek|novog vijeka]] ubrzo su se pokazala neodrživim stara dinamička shvaćanja. Neumornim skupljanjem iskustva i stvaranjem eksperimentalne metodike, koja ostvaruje što jednostavnije fizikalne odnose, dinamika je napredovala korak po korak. Jedan od prvih je [[Leonardo da Vinci|L. da Vinci]] koji je djelomično spoznao zakone gibanja na [[kosina|kosini]]. Nastavljajući takva ispitivanja, došao je [[Galileo Galilei|G. Galilei]] do zakona [[Slobodni pad|slobodnog pada]] i gibanja po kosini. Galilei je vrlo točno odredio osnovne pojmove [[mehanika|mehanike]], kao [[brzina|brzinu]], [[ubrzanje]], [[jednoliko pravocrtno gibanje]] i [[Jednoliko ubrzano gibanje po pravcu|jednoliko ubrzano gibanje]]. Čitava dalja izgradnja dinamike temelji se na njegovu radu. Galilei je spoznao slobodni pad kao osobiti slučaj jednolikog ubrzanog gibanja, i on je iz definicije jednoliko ubrzanog gibanja izveo zakone slobodnog pada. Svestrani pokusi su pokazali da u zrakopraznom prostoru sva tijela padaju jednako brzo. Pored zakona slobodnog pada, Galilei je postavio i zakone gibanja na kosini. Granični slučaj gibanja na kosini je gibanje na vodoravnoj ravnini, gibanje jednoliko po pravcu.