Sjeverna Makedonija: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
Nema sažetka uređivanja
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
Redak 124:
 
=== Srednji vijek ===
Slavenska plemena počela su dolaziti na područje današnje Sjeverne Makedonije u 6. stoljeću te su se pomiješali sa zatečenim Makedoncima. Organizirana je poludržavna tvorevina, makedonska Sklavinija. Slaveni su često išli u veće napade protiv Bizanta i utvrđenih bizantskih gradova. Oko 680. godine grupa [[Protobugari|Protobugara]], koje je predvodio kan Kuber naselila se u Pelagoniji i pokrenula pohode u područje Soluna.
 
Krajem 7. stoljeća bizantski car [[Justinijan II.]] organizirao je masovni pohod protiv Slavena na grčkom poluotoku, u kojem je zarobio veliki broj Slavena i preselio ih u [[Kapadocija|Kapadociju]]. Do vladavine [[Konstans II.|Konstansa II.]], koji je također organizirao pohode protiv Slavena, značajan broj Slavena je zarobljen i preseljen u središnji dio [[Mala Azija|Male Azije]].
 
Za vrijeme vladavine bugarskog cara [[Presijan|Presijana I.]], Makedonija je 837. postala dio Prvog bugarskog carstva. U ovom su razdoblju među nekrštenim Makedoncima djelovalipokrštavali braća [[Ćiril i Metod]], porijeklom iz Soluna, koji su tvorci [[Glagoljica|glagoljice]] i starocrkvenoslavenskog jezika i čijim radom je veliki broj Slavena pokršten. Njihovi učenici [[Kliment Ohridski|Kliment]] i [[Sv. Naum|Naum]] u Ohridu su osnovali jako kulturno središte. U 10. stoljeću u Makedoniji se pojavilo [[Bogumilstvo|bogumilsko učenje]], kao odgovor na potčinjavajući feudalni crkveno-ekonomski sustav. Ono se brzo proširilo po cijeloj Europi.
Prvo bugarskoBugarsko carstvoCarstvo 968. napala je i pokorila [[Kijevska Rus']], ali je bizantski car [[Ivan I. Cimisk]] 971. godine uspio od Kijevske Rus' preoteti istočne dijelove Prvog bugarskog carstva. U međuvremenu, u zapadnom dijelu Prvog bugarskogBugarskog carstvaCarstva izbio je ustanak četvorice braće komitopula (Davida, Arona, Mojsija i Samuila) protiv Bizanta. Braća su 976. pokrenule novu veliku kampanju protiv Bizanta. Samuil je iste godine ostao sam u borbi protiv Bizanta, tijekom koje je uspio stvoriti moćno carstvo koje se protezalo od [[Jadransko more|Jadranskog]] do [[Crno more|Crnog mora]] i od Dunava do Tesalije. Samuilova država je postojala do 1018. nakon čega je ponovo dospeladospjela pod vlast Bizanta.
 
Ustanci su nastavili izbijati na mahove, često uz pomoć srpskih kneževina na sjeveru. Svaku privremenu neovisnost, koju su ustanici uspijevali steći, Bizant je obično brzo gušio. Ovo su razdoblje obilježili ratovi [[Normani|Normana]] i Bizanta. Normani su krenuli u napad sa svog teritorija u južnoj Italiji i privremeno su zavladali malim teritorijem na sjeverozapadnoj obali.
 
Međutim, krajem 12. stoljeća, neuzastavljivo slabljenje Bizanta pružilo je okolnim državama da na duže vrijeme drže Makedoniju. Početkom 13. stoljeća obnovljeno Bugarsko carstvoCarstvo zavladalo je Makedonijom. Zbog unutrašnjih problema carstvo nije dugo trajalo, a Makedonija je u drugoj polovini 13. stoljeća ponovo došla pod kontrolu obnovljenog Bizanta. Od kraja 13. stoljeća sjeverni dio nekadašnje Makedonije, današnja neovisna Sjeverna Makedonija postala je dio srpskeSrpske kraljevineKraljevine, a Skoplje je 1346. postalo prijestolnica [[Dušanovo carstvo|Dušanovog carstvaCarstva]]. U Skoplju je objavljen i Dušanov zakonik.
 
Poslije smrti cara Dušana, slabi nasljednik i borbe za moć još su jednom podijelile Balkanski poluotok, što se poklopilo s prodorom Osmanlija u Europu. Makedonijom su upravljali braća Vukašin i Uglješa Mrnjavčević, koji su pokušali zaustaviti Turke u [[Bitka na Marici|Maričkoj bici]] 1371. godine. Poslije njihovog poraza, Vukašinov sin Marko Mrnjavčević i braća Dejanovići postali su turski vazali.