Sjeverna Makedonija: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja Oznake: mobilni uređaj m.wiki |
Nema sažetka uređivanja Oznake: mobilni uređaj m.wiki |
||
Redak 124:
=== Srednji vijek ===
Slavenska plemena počela su dolaziti na područje današnje Sjeverne Makedonije u 6. stoljeću te su se pomiješali sa zatečenim Makedoncima. Organizirana je poludržavna tvorevina,
Krajem 7. stoljeća bizantski car [[Justinijan II.]] organizirao je masovni pohod protiv Slavena na grčkom poluotoku, u kojem je zarobio veliki broj Slavena i preselio ih u [[Kapadocija|Kapadociju]]. Do vladavine [[Konstans II.|Konstansa II.]], koji je također organizirao pohode protiv Slavena, značajan broj Slavena je zarobljen i preseljen u središnji dio [[Mala Azija|Male Azije]].
Za vrijeme vladavine bugarskog cara [[Presijan|Presijana I.]], Makedonija je 837. postala dio Prvog bugarskog carstva. U ovom su razdoblju
Prvo
Ustanci su nastavili izbijati na mahove, često uz pomoć srpskih kneževina na sjeveru. Svaku privremenu neovisnost, koju su ustanici uspijevali steći, Bizant je obično brzo gušio. Ovo su razdoblje obilježili ratovi [[Normani|Normana]] i Bizanta. Normani su krenuli u napad sa svog teritorija u južnoj Italiji i privremeno su zavladali malim teritorijem na sjeverozapadnoj obali.
Međutim, krajem 12. stoljeća, neuzastavljivo slabljenje Bizanta pružilo je okolnim državama da na duže vrijeme drže Makedoniju. Početkom 13. stoljeća obnovljeno Bugarsko
Poslije smrti cara Dušana, slabi nasljednik i borbe za moć još su jednom podijelile Balkanski poluotok, što se poklopilo s prodorom Osmanlija u Europu. Makedonijom su upravljali braća Vukašin i Uglješa Mrnjavčević, koji su pokušali zaustaviti Turke u [[Bitka na Marici|Maričkoj bici]] 1371. godine. Poslije njihovog poraza, Vukašinov sin Marko Mrnjavčević i braća Dejanovići postali su turski vazali.
|