Marija Terezija Austrijska: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 96:
[[Datoteka:Maria Theresia11.jpg|lijevo|mini|220px|[[Jean-Étienne Liotard]]: ''Marija Terezija'' ([[1762.]])]]
Gospodarske reforme Marije Terezije bile su primarno usmjerene na reformiranje (i subsekventno ukidanje) [[feudalizam|feudalnih]] te uređivanje [[kmet]]skih odnosa. Njezin otac, Karlo VI., još je [[1737.]] donio [[Karlov urbar|prvi urbar]], a ona je time nastavila [[1756.]], donošenjem [[Slavonski urbar|Slavonskog]], i [[1780.]] donošenjem [[Hrvatski urbar|Hrvatskog urbara]]. Urbari su dokumenti koji su smanjili davanja kmetova feudalicima i uredili međusobne odnose (smanjenje tlake i zamjena iste porezima). Slavonski urbar iz 1756. omogućio je bolje uvjete kmetovima i njihov izlazak na burzu, odnosno tržište, a naišao je na očekivane proteste plemstva. Kraljica je provodila i plansku kolonizaciju.
 
===Reforma školstva===
Oduzela je [[Isusovci|isusovcima]], i drugim redovima katoličke Crkve, školske poslove, odvojila ih od Crkve. Sva djeca, oba spola, u dobi od 6 do 12 godina, bila su obavezna pohađati školu.{{sfn|Crankshaw|1970|p=308}} Obrazovna je reforma dočekana s neprijateljskim stavom, posebno od strane seljaka koji su htjeli da djeca rade u polju (od rane mladosti).{{sfn|Beller|2006|p=92}} Maria Theresa slomila je odbijanje, s naredbom da se uhite svi protivnici.{{sfn|Crankshaw|1970|p=308}}
 
===Ostale reforme===
 
Marija Terezija oduzela je [[Isusovci|isusovcima]] školske poslove i cenzuru. S druge strane, torturu i [[inkvizicija|parnice protiv vještica]] stavila je pod svoju kontrolu, što je ubrzo ([[1758.]]) dovelo i do konačne likvidacije tog [[Srednji vijek|srednjovjekovnog]] krvavog nasljeđa. Ove reforme provedene su u sklopu uvođenja Kaznenog zakonika kojim je kraljica ograničila provođenje smrtne kazne u Monarhiji. Uvela je i opću školsku obvezu, tako da su sva muška djeca od 6 do 13 godina morala pohađati školu. Otvarala je nove medicinske ustanove i rađaone, što je dovelo do demografskog rasta. Poticala je razvoj [[manufaktura]] u Austriji, ali je tako priječila njihov razvoj u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Provodila je i popise stanovništva i zemljišta ([[Katastar|katastri]]), uvela kućne brojeve u Monarhiji te poticala sadnju novih kultura.
 
Kada je njezin suprug Franjo I. preminuo [[1765.]], suvladar joj je postao sin [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Josip II.]], tako da je dio ovih reformi nastao i pod njegovim utjecajem. Ipak, tijekom vladavine znalo se da je Marija Terezija na čelu, tako da Josipov utjecaj i nije bio posebno znakovit za donošenje i provođenje reformi.