Ivan Mažuranić: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 77:
Ivan Mažuranić rođen je u Novom Vinodolskom 1814. godine. Potječe iz imućne građansko-težačke, poljodjelsko-vinogradarske obitelji u Novom Vinodolskom. Mažuranići su stara novljanska obitelj koja se spominje još početkom [[16. stoljeće|16. stoljeća]].<ref name="Flora Turner-Vučetić">[[Flora Turner-Vučetić]], [http://www.matica.hr/vijenac/261/ban-pucanin-i-pjesnik-11031/ ''Ogranak Matice hrvatske u Velikoj Britaniji — Matrix Croatica UK. Ban pučanin i pjesnik''], ''Vijenac'', br. 261, 4. ožujka 2004., pristupljeno 9. travnja 2019.</ref> Ivan Mažuranić rodio se je u obitelji dobro stojećeg seljaka Ivana Mažuranića Petrova (1781.-1844.). U njegovoj obitelji bila su još tri sina, najstariji Josip koji je ostao brinuti se za imanje, [[Antun Mažuranić|Antun]] koji je bio poznati pravnik i filolog, te najmlađi [[Matija Mažuranić|Matija]] koji je bio kovač po struci.<ref name="Dunja Fališevac">Dunja Fališevac, [http://www.matica.hr/kolo/435/zivot-i-djelo-ivana-mazuranica-24015/''Život i djelo Ivana Mažuranića''], ''Kolo'', br. 3, 2014., pristupljeno 6. travnja 2019.</ref> Pučku školu pohađao je u Novom Vinodolskom, klasičnu gimnaziju u [[Rijeka|Rijeci]], gdje je naučio [[Talijanski jezik|talijanski]], [[Njemački jezik|njemački]] i [[mađarski jezik]].<ref name="Dunja Fališevac"/> Kasnije naučio je i [[Francuski jezik|francuski]], te ponešto [[Engleski jezik|engleski]], a i gotovo sve slavenske jezike.<ref name="Dunja Fališevac"/> Studirao je filozofiju i pravo u Zagrebu i mađarskom [[Sambotel]]u. Filozofiju je od [[1833.]] godine slušao u Zagrebu, a potom je nastavio studij u Sambotelu. U Zagrebu je od [[1835.]] do [[1837.]] godine studirao pravo na Kraljevskoj akademiji znanosti. Po svršetku studija prava radio je kao odvjetnički pripravnik (1837.-1839.) a potom kao gimnazijski učitelj (1839.-1840.) u Zagrebu. Godine [[1840.]] nakon polaganja odvjetničkog ispita i ispita iz mjeničkog prava preselio se je u [[Karlovac]] gdje je otvorio odvjetnički ured. U lipnju [[1841.]] vjenčao se je s Aleksandrom Demeter, sestrom [[Dimitrija Demeter|Dimitrija Demetra]]. Godine [[1847.]] nije uspio biti izabran za narodnog zastupnika u [[Hrvatski sabor]].<ref name="Dalibor Čepulo">Dalibor Čepulo, [https://www.pravo.unizg.hr/_download/repository/Liberalna_misao_u_Hrvatskoj.pdf ''Ivan Mažuranić (1814. - 1890.)''], str. 50.-51., u: ''Liberalna misao u Hrvatskoj: prilozi povijesti liberalizma od kraja 18. do sredine 20. stoljeća'', ur. Andrea Feldman, Vladimir Stipetić i Franjo Zenko, Friedrich Naumann Stiftung, Zagreb, 2000., pristupljeno 9. travnja 2019.</ref>
U politiku posve se uključio [[1848.]] godine. Na poziv poziv bana [[Josip Jelačić|Josipa Jelačića]], [[27. travnja]] [[1848.]], Mažuranić je pristupio novoosnovanom Banskom vijeću.<ref name="Flora Turner-Vučetić"/> Iste godine pisao je saborske
Službuje u [[Hrvatski sabor|Hrvatskome saboru]] od [[1861.]] godine, a [[1862.]] godine potaknuo je osnivanje Stola sedmorice. Predsjednik je [[Matica hrvatska|Matice ilirske]] od [[1858.]] do [[1872.]] godine. Iako je u početku u politici podupirao [[Narodna stranka|Narodnu stranku]], [[1862.]] godine pokreće osnivanje [[Samostalna narodna stranka|Samostalne narodne stranke]], kojoj je bio na čelu. Sklon je oslanjanju na [[Beč]], što ga je i dovelo do banske časti. Za predsjednika Hrvatskoga sabora izabran je [[1872.]] godine.<ref name="Flora Turner-Vučetić"/>
Redak 88:
Na banskome položaju naslijedio ga je [[Ladislav Pejačević]], a prethodnik mu je bio [[Antun Vakanović]].
=== Izlazak iz politike i povratak, smrt ===
Ivan Mažuranić nakon podnošenja ostavke na bansku čast neko vrijeme izašao je iz politike i javno nije djelovao.<ref>Dalibor Čepulo, [https://www.pravo.unizg.hr/_download/repository/Liberalna_misao_u_Hrvatskoj.pdf ''Ivan Mažuranić (1814. - 1890.)''], str. 53., u: ''Liberalna misao u Hrvatskoj: prilozi povijesti liberalizma od kraja 18. do sredine 20. stoljeća'', ur. Andrea Feldman, Vladimir Stipetić i Franjo Zenko, Friedrich Naumann Stiftung, Zagreb, 2000., pristupljeno 9. travnja 2019.</ref> Živio je povučeno i bavio se [[Matematika|matematikom]] i [[Astronomija|astronomijom]].<ref name="Javor">[http://www.nsk.hr/a-velik-je-tko-se-malen-rodi-a-kad-pane-golem-grob-mu-treba-u-spomen-na-ivana-mazuranica/ „A velik je, tko se malen rodi, a kad pane, golem grob mu treba!“ – u spomen na Ivana Mažuranića], nsk.hr, 10. kolovoza 2018., pristupljeno 8. travnja 2019.</ref> Od 1880. godine do smrti živio je u zagrebačkoj Jurjevskoj ulici na broju 5.<ref name="licegrada.hr">Ivan Klindic, [http://licegrada.hr/najpoznatije-kuce-u-jurjevskoj-ulici-na-gornjem-gradu/ ''Najpoznatije kuće Jurjevske ulice smještene na Gornjem gradu''], licegrada.hr, 28. ožujka 2019., pristupljeno 6. travnja 2019.</ref> U politiku uključio se je ponovno i bio saborskim zastupnikom od [[1884.]] do [[1887.]] godine, no nije bio naročito aktivan u tome mandatu.<ref name="Dalibor Čepulo-54">Dalibor Čepulo, [https://www.pravo.unizg.hr/_download/repository/Liberalna_misao_u_Hrvatskoj.pdf ''Ivan Mažuranić (1814. - 1890.)''], str. 54., u: ''Liberalna misao u Hrvatskoj: prilozi povijesti liberalizma od kraja 18. do sredine 20. stoljeća'', ur. Andrea Feldman, Vladimir Stipetić i Franjo Zenko, Friedrich Naumann Stiftung, Zagreb, 2000., pristupljeno 9. travnja 2019.</ref> Nakon što je pobijedio na saborskim izborima 1887. godine, svoj mandat prepustio je drugome i posve se je povukao iz politike.<ref name="Dalibor Čepulo-54"/>
Umro je u Zagrebu 4. kolovoza 1890. godine, od srčanoga udara,<ref name="Dalibor Čepulo-54"/> a pokopan je na zagrebačkome groblju [[Mirogoj]]u.<ref name="Dunja Fališevac"/>
== Književni i jezikoslovni rad ==
| |||