Ivan Mažuranić: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 101:
[[Datoteka:Ivan Mažuranić.jpg|mini|200px|'''Ivan Mažuranić''', spomenik na [[zagreb]]ačkom [[Zrinjevac|Zrinjevcu]], rad [[Rudolf Valdec|Rudolfa Valdeca]] iz 1911. godine]]
=== Smrt Smail-age Čengića ===
Uspjeh je i u javnosti bio tolik da ga je, kao karlovačkog odvjetnika, šurjak [[Dimitrija Demeter]], brat njegove supruge Aleksandre, nagovorio da za almanah ''Iskra: zabavni sastavci od više domorodnih spisateljah'' napiše nešto novo. To novo bio je spjev “Směrt Čengić-age”, prvi puta objavljen u ''Iskri'' [[ 1846.]] godine,<ref name="hbl">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=11878 Mažuranić, Ivan], Iva Mandušić i Ankica Šunjić (2015.), hbl.lzmk.hr, pristupljeno 6. travnja 2019.</ref><ref>[https://digitalnezbirke.kgz.hr/?object=info&id=18524 ''Iskra : zabavni sastavci od više domorodnih spisateljah''], digitalnezbirke.kgz.hr, pristupljeno 8. travnja 2019.</ref> koji nije samo ispunio sve nade nego i nadmašio sva očekivanja. [[Andrija Kačić Miošić|Kačić]] i [[Ivan Gundulić|Gundulić]]: to su temelji na kojima je podignuta zgrada Mažuranićeva epa. Ako je pošao od Kačića, tek preko Gundulića dosegao je vlastiti izraz. U svome danas već klasičnom djelu, jednom od najblistavijih, najmoćnijih umjetnina hrvatske riječi, opjevao je stvarni događaj, ali ga je on, ne držeći se svih povijesnih činjenica (esencijalno, radi se o moralno dvojbenom provincijalnom događaju: ubojstvu lokalnoga tiranina na prijetvorno-mučki način), pjesnički toliko preradio, i produbio, da se u njemu jedan pojedinačni slučaj uzdiže do opće, univerzalne ideje, misli vodilje cijeloga našeg preporodnog pokreta: ideje slobode i pravde. Djelo ''Smrt Smail-age Čengića'', prevedeno je na brojne svjetske jezike, kao što su mađarski, [[Armenski jezik|armenski]], [[Češki jezik|češki]], [[Poljski jezik|poljski]], [[Ruski jezik|ruski]], [[Albanski jezik|albanski]], njemački, engleski, [[Španjolski jezik|španjolski]], talijanski, [[Švedski jezik|švedski]], [[Latinski jezik|latinski]], [[esperanto]] i ine.<ref>[http://www.nsk.hr/blago-ivana-mazuranica-u-nacionalnoj-i-sveucilisnoj-knjiznici-u-zagrebu/ Blago Ivana Mažuranića u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu], nsk.hr, 3. studenoga 2014., pristupljeno 9. travnja 2019.</ref>
[[Antun Barac]] u svojoj monografiji ''Mažuranić'' iz [[1945.]] godine napisao je:
Izbor pjesama:▼
{{citat|Umjetnička je vrijednost Smrt Smail-age Čengića u prvom redu u tome što je u njoj pjesnik izvanredno zbiti, plastično i jasno iznio jedan naoko neznatan događaj u njegovom najopćenitijem ljudskom dnu. Ujedno je na jedinstven način znao iskoristiti snagu hrvatske riječi da iz nje izvabi prema potrebi i lirsku mekoću, i dramatsku udarnost, i glazbenu lelujavost, i kiparsku plastičnost, a sve to na prvi pogled lako, jednostavno i prirodno.|<ref name="Marija Biljak">Marija Biljak, dipl.bibl., [http://www.eho.com.hr/news/ivan-mazuranic/8912.aspx ''Ivan Mažuranić''], eho.com.hr, 11. kolovoza 2014., pristupljeno 9. travnja 2019.</ref>}}
* "Pozdrav Vinodolu" (1830.)
* "Primorac Danici" (1835.)
Line 111 ⟶ 115:
* "Peru" (1840.)
=== Jezikoslovac ===
Kao jezikoslovac, ostvario je prvi uistinu moderan hrvatski rječnik. Zajedno s [[Jakov Užarević|Jakovom Užarevićem]] 1842. godine izdao je hrvatsko-njemački rječnik (''Njemačko-ilirski slovar'') s 40.000 riječi u kojemu je, osim primanja starijega nazivlja iz rječnika [[Jakov Mikalja|Mikalje]] i [[Bernard Stulli|Stullija]], osmislio mnoge nove riječi. Kako bi preveo pojedine njemačke pojmove, skovao je hrvatske pojmove za mnoga područja gradske civilizacije i time utro put [[Bogoslav Šulek|Bogoslavu Šuleku]]. Primjerice, Mažuranić je otac riječi [[računovodstvo]], [[nosorog]], [[sladoled]], [[veleizdaja]], [[velegrad]] ili izraza [[tržišno gospodarstvo]].<ref name="Marija Biljak"/>
== Djela ==
Line 193 ⟶ 198:
[[Kategorija:Hrvatski banovi]]
[[Kategorija:Hrvatski jezikoslovci]]
[[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]]
[[Kategorija:Hrvatski narodni preporod]]
[[Kategorija:Kraljevina Hrvatska i Slavonija]]
| |||