Razlika između inačica stranice »Đuro Blažeka«

Dodano 148 bajtova ,  prije 11 mjeseci
 
== Znanstvena, jezikoslovna i dijalektološka djela ==
Još od studentskih dana Intezivno se bavi svim vidovima znanstvene dijalektologije, a posebice dijalektalnom leksikologijom i pseudoanalogonimijom. Proučava sve velike hrvatske dijalekte kao i štokavske i čakavske, a u prvom redu u vezi kajkavskim, naime njegova je specijalnost kajkavština. Autor je 5 knjiga i pedesetak znanstvenih radova (najvećim dijelom znanstvenih) od kojih su mnogi objavljeni u najuglednijim lingvističkim časopisima ''(Studia Slavica Academiae Scientiarum Hungaricae, Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Suvremena lingvistika...)'' Za knjigu ''Međimurski dijalekt (Hrvatski kajkavski govori Međimurja)'' dobio je od Matice hrvatske srebrnu plaketu za [[2008.]] godinu. Aktivno je sudjelovao na četrdesetak znanstvenih skupova. Veliki znanstveni dijalektološki trojezični '''Mura menti horvát tájszótár - Rječnik pomurskih Hrvata'' ([[Budimpešta]] [[2009.]]) napravio je s akademikom [[István Nyomárkay|Istvánom Nyomárkajem]] i [[Erika Rácz|Erikom Rácz]]. Hrvatska matica iseljenika proglasila je knjigu najboljom znanstvenom monografijom u [[2009.]] godini među knjižnom produkcijom knjiga iz [[Hrvati|hrvatskoga]] iseljeništva i [[Europa|europskih]] zemalja u kojima žive pripadnici hrvatskih manjina. Ta je knjiga bila rezultat istovremenog projekta kojeg je Đuro Blažeka bio voditelj i koji je financirao ''Zemaljski fond za znanstveno istraživanje Mađarske.'' Sa [[Stjepan Belović|Stjepanom Belovićem]] objavio je znanstveni ''Rječnik Svetog Đurđa (Rječnik ludbreške Podravine).'' Sudjeluje kao suradnik i na mnogim drugim znanstvenim projektima, a najvažniji su ''Hrvatski jezični atlas'' (Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje), ''Istraživanja kajkavskog narječja'' (Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje), ''Hrvatske kajkavske leksicke studije'' (Institut za slavistiku Poljske akademije znanosti), ''Hrvatska ekonimija'' (Filozofski fakultet u [[Rijeka|Rijeci]]). Jedan je od urednika ''Hrvatskog mjesnog rječnika - projekta Leksikografskog zavoda “Miroslav Krleža”'' čija je voditeljica [[Nataša Bašić-Kosić]] (uz akademika [[Stjepan Babić|Stjepana Babića]], akademika [[August Kovačec|Augusta Kovačeca]], prof. dr. [[Josip Lisac|Josipa Lisca]], prof. dr. [[Iva Lukežić|Ivu Lukežić]] i prof. dr. [[Milan Nosić|Milana Nosića]]). Utemeljitelj je i predsjednik Organizacijskog odbora vrlo uspjelog znanstvenog dijalektološkog skupa Međimurski filološki dani I. u Čakovcu. Također je bio predsjednik Organizacijskog odbora V. stručno-znanstvenog skupa s međunarodnim sudjelovanjem Dijete i jezik danas ([[24. studenog]] [[2005.]] u Čakovcu). Bio je i član organizacijskog odbora brojnih znanstvenih skupova od kojih je najugledniji IV. hrvatski slavistički kongres (Varaždin - Čakovec, [[5. rujna|5.]]-[[8. rujna]] [[2006.]]). Glavni je urednik zbornika radova s tih dvaju skupova. Osmislio je ''Modul hrvatskog jezika'' - inačica s kajkavskim narječjem koji slušaju studenti učiteljskog studija na Učiteljskom fakultetu - Odsjek u Čakovcu. Radi se o prvom oživotvorenju ideje da se dijalektologija približi i budućim magistrima primarnog obrazovanja. Najveći dio diplomskih radova koje pod njegovim mentorstvom rade studenti uspjeli su istraživački projekti proučavanja fonologije i leksika konkretnih hrvatskih mjesnih govora čiji se rezultati mogu s velikom pouzdanošću upotrebljavati i u ozbiljnoj znanosti.
 
Više je puta bio gost predavač na dodiplomskom studiju na Katedri za slavistiku Sveučilišta ''Eötvös Loránd Tudományegyetem'' (ELTE) u Budimpešti, a na istom sveučilištu bio je komentor i član povjerenstva za obranu doktorskog rada Erike Rácz ''A Mura menti kaj horvát nyelv'' (2007). Držao je predavanja i na poslijediplomskom studiju ''Jezikoslovlje na Filozofskom fakultetu'' u [[Osijek]]u. Sudjelovao je u doktorskom studiju na ''Katedri za slavistiku Sveučilišta'' u [[Sambotel]]u ''(Berzsenyi Dániel Főiskola, Szláv Filológiai Tanszékcsportja Szombathely).'' Na Pedagoškom fakultetu u [[Bihać]]u je potaknuo studente i asistente na vrlo detaljna istraživanja mjesnih govora sjeverozapadne [[Bosna i Hercegovina|Bosne]]. Razvio je plodnu sveučilišnu suradnju svojeg fakulteta s dvije visokoškolske institucije u [[Mađarska|Republici Mađarskoj]]: ''Savaria University Campus - University of West Hungary (NYME Savaria Egyetemi Központ)'' i Sveučilištem u [[Baja|Baji]] ''(Eötvös József Főiskola Baja).'' U nekoliko je navrata organizirao usavršavanje hrvatskog jezika budućih učiteljica hrvatskog jezika u Mađarskoj. Od Sveučilišta u Zagrebu dobio je sljedeće Potpore suradnjama: Od [[24. studenog]] [[2014.]] do [[4. prosinca]] [[2014.]] na poziv prof. dr. [[István Lukács|Istvána Lukácsa]] bio je na Sveučilištu Eötvös Loránd Tudományegyetem u Budimpešti. Na tom je studijskom putovanju u Mađarskoj nacionalnoj knjižnici ''(Országos Széchenyi Könyvtár)'' proučavao časopis ''Muraköz/Medjimurje'' koji je Mađaron [[Josip Margitaj]] objavljivao u Čakovcu od [[1884.]] do [[1918.]]. Časopis je izlazio od [[1941.]] do [[1944.]]. Bio je i recenzent znanstvene rasprave ''Megyimurszki–szlovenszki: Nevjerojatna sudbina "međimurskoga jezika",'' koji se bavi također ovim vijekom povijesti Međimurja. Sudjelovao je na međunarodnom znanstvenom skupu ''Od početaka do danas - 120 godina budimpeštanske kroatistike'' koji su organizirali Institut za slavensku i baltičku filologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta Loránda Eötvösa te Hrvatska državna samouprava povodom 120. godišnjice osnivanja Hrvatske katedre te održao 3 predavanja studentima slavistike toga sveučilišta ''(Adaptacija hungarizama u međimurskom dijalektu, Adaptacija germanizama u međimurskom dijalektu i Pseudoanalogonimija u međimurskom dijalektu.)'' Od [[1. prosinca|1.]] do [[10. prosinca]] [[2015.]] bio je na Jegellonskom sveučilištu u [[Krakow]]u. Održao je nekoliko predavanja studentima o kroatističkim dijalektološkim temama. Upoznao se s kroatističkim istraživanjima u Krakowu (posebice na Institutu za slavensku filologiju) te dogovarao detalje suradnje s prof. dr. sc. [[Wiesław Boryś|Wiesławom Boryśom]], dopisnim članom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti o etimološkim istraživanjima kajkavštine. Suradnja profesora Blažeke i profesora Boryśa traje već dugi niz godina, a plod te suradnje je veliki ''Rječnik Murskog Središća'' kojemu je profesor Boryś bio recenzent i redaktor. 2015. godine dobio je od Sveučilišta u Zagrebu kratkotrajnu financijsku potporu za projekt Pseudoanalogonimija između nekih kajkavskih i [[čakavsko narječje|čakavskih]] mjesnih govora i stvaranje osnove za implementaciju rezultata tih istraživanja u nastavju hrvatskoga jezika. Ove je godine od Sveučilišta u Zagrebu dobio potporu za boravak na Sveučilištu Buenos Aires (Argentina) gdje će održavati predavanja studentima hrvatskog podrijetla. Tematika predavanja kretat će se od prikaza hrvatskih dijalekata (posebice ličkih štokavskih i čakavskih govora i cijele čakavštine jer je većina iseljenika s tog područja) na temelju načela razlikovne gramatike i zanimljivih tema iz dijalektalne leksikologije s ciljem da se studenti upoznaju s bogatstvom hrvatskog jezika u cjelini. Pod njegovim mentorstvom izrađeno je pedesetak diplomskih radova na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i Pedagoškom fakultetu u Bihaću. 2018. i 2019. je proveo 2 mjeseca na Sveučilištu Mcquorie u Sydneyu (Australija) gdje je istraživao jezik hrvatskih iseljenika iz kajkavskih krajeva. Bio je komentor 2 doktorska rada:
2.815

uređivanja