Holokaust: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
-od strane
to
Oznake: zamijenjeno preko 90 % teksta VisualEditor
Redak 1:
{{izdvojeni članak|studeni 2007.}}
[[Datoteka:Arbeit-macht-frei3.jpg|mini|250px|Slogan ''[[Arbeit macht frei]]'' koji se nalazio na ulazu u većinu [[Njemačka|njemačkih]] [[koncentracijski logor|logora]]]]
== Laž ==
Izvorno, riječ '''holokaust''' označava žrtvu paljenicu, pri kojoj se spaljuje cijela životinja. Danas je međutim u cijelom svijetu ta riječ uobičajeno ime za genocid nad [[Židovi]]ma ([[hebrejski jezik|hebrejski]]: '''שואה'''/'''šoa'''), te u širem značenju i sustavno istrebljivanje drugih grupa (prvenstveno [[Romi]]) za vrijeme [[Treći Reich|nacističkog režima u Njemačkoj]]. To se značenje onda ponekad prenosi i na razne druge slučajeve sustavnog i/ili masovnog istrebljivanja ljudi (npr. "nuklearni holokaust" za globalni nuklearni rat, genocid nad [[Armenija|Armencima]] u [[Turska|Turskoj]] [[1916]].-[[1917]]. i dr).
 
== Izvorno značenje ==
Izvorno značenje pojma '''holokaust'''
([[grčki]] ''olokauston'': "potpuno spaljen", od prefiksa ''olo'' i ''kauston'', spaljen) jest žrtva paljenica bogovima ili dušama pokojnika kod Grka i Rimljana, pri kojoj se obično (za razliku od drugih tipova žrtvi) spaljivala cijela žrtvena [[životinja]]. Kod starih Izraelaca postojao je analogni obred spaljivanja cijelog janjeta ([[hebrejski jezik|hebrejski]] ''olam kalil'': uništenje ognjem).
 
== Suvremeno značenje ==
Danas u [[svijet]]u uobičajenoj upotrebi, "holokaust" je naziv za [[genocid]] nad [[Židovi]]ma (te, u širem značenju, i sustavno istrebljivanje drugih grupa), koje je za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] provedeno u [[Europa|Europi]] na teritoriju pod kontrolom [[Treći Reich|nacističke Njemačke]] i njenih saveznika. U [[engleski jezik|engleskom jeziku]] se u tom značenju riječ piše velikim slovom i sa određenim članom "the".
 
Riječ '''holokaust''' prvi je za taj genocid upotrijebio crkveni sabor [[Protestantizam|protestantskih crkava]] tadašnje Zapadne Njemačke. Postupno je ušao u opću upotrebu i danas je to osnovno značenje riječi. Posebni termin upotrebljen je, da bi se ukazalo na osobiti značaj i intenzitet mržnje prema [[Židovi]]ma i ideološke osude židovstva, koji su bili u osnovama [[Nacizam|nacističke]] ideologije. Iako je nacistička ideologija specifična (Židovi se proganjaju na temelju rase, a ne vjere), ta mržnja i osuda imaju duboke korijene u kršćanskoj civilizaciji ([[antisemitizam]]).
 
Termin postupno ulazi u uporabu u raznim jezicima i do 1970-ih postaje općeprihvaćen. U [[Opća enciklopedija JLZ|Općoj enciklopediji JLZ]], 3. svezak (1977.), u članku ''Holokaust'' navodi se samo izvorno značenje riječi.
 
Postoje razlike u opsegu primjene pojma. Ponekad se upotrebljava samo za [[genocid]] nad Židovima; sami [[Židovi]] označavaju ga hebrejskom riječu '''šoa''' ('''sho'ah'''), koja u [[Stari Zavjet|Starom Zavjetu]] znači "nevolja", a u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] dobila je značenje "uništenje". U širem značenju, obuhvaća također i genocid nad [[Romi]]ma, te sustavno uništavanje drugih grupa koje je nacistički režim provodio: [[homoseksualnost|homoseksualaca]], duševnih bolesnika, političkih protivnika, [[Poljska|poljskih]] i sovjetskih ratnih zarobljenika, Jehovnih svjedoka itd. Tako su npr. duševni bolesnici bili prisilno sterilizirani (što se u to doba ponekad primjenjivalo i u drugim zemljama), a kasnije odvođeni u [[koncentracijski logor|logore]] i likvidirani. [[Homoseksualnost]] se smatrala mentalnim poremećajem, pa su i neki od njih likvidirani.
 
=== Preneseni smisao ===
S obzirom, da je riječ "holokaust" postala općepoznata i snažno emocionalno obojena, ponekad je upotrebljavaju i šire, kada se želi označiti masovno i sustavno uništavanje, istrebljenje, [[genocid]].
 
Tako se npr. nerijetko za potencijalno uništenje izazvano korištenjem [[nuklearno oružje|nuklearnog oružja]] koristi sintagma '''nuklearni holokaust'''.
 
Za stradanje zarobljenih [[Hrvati|Hrvata]] nakon [[Bleiburški pokolj|Bleiburga]] u naslovu jedne knjige, objavljene u [[Zagreb]]u [[2001.]], koristi se sintagma ''[[Hrvatski holokaust]]''. Te riječi nema u naslovu prvog izdanja na [[engleski jezik|engleskom jeziku]] iz [[1970]]., jer riječ još nije bila ušla u širu upotrebu, niti drugog [[1995]]. vjerojatno zato, jer bi ju strana publika smatrala neprimjerenom. (Sintagma je osim toga pogrešna, jer npr. "hrvatski zločin" ne znači isto što i "zločin nad Hrvatima".)
 
Danas čak i radikalni borci za [[oslobođenje životinja]] za masovno ubijanje životinja za ljudsku ishranu i druge potrebe koriste termin "holokaust".
 
== Provođenje holokausta u nacističkoj Njemačkoj ==
 
=== Od 1933. do 1942.===
[[Datoteka:Judenstern JMW.jpg|mini|220px|lijevo|''[[Davidova zvijezda]]'']]
Ubrzo nakon preuzimanja vlasti u [[Njemačka|Njemačkoj]], [[nacizam|nacisti]] počinju ostvarivanje jednog od svojih najvažnijih programskih ciljeva: iskorijeniti svaki utjecaj [[Židovi|Židova]] u njemačkoj politici, ekonomiji i kulturi. Antižidovska kampanja pokrenuta je preko [[radio|radija]] i [[novine|novina]], a u svim školama i na fakultetima uvedeno je pseudoznastveno "učenje o rasama" kao obavezni predmet ''(vidi članak [[rasizam]])''. Donesen je niz antižidovskih propisa, koji kulminiraju proglašenjem [[Nürnberški zakoni|Nürnberških zakona]] (''Zakon o građanima Carstva'' i ''Zakon o zaštiti njemačke krvi i njemačke časti'') [[15. rujna]] [[1935]]., Židovi gube njemačko državljanstvo; ne smiju obavljati nikakvu javnu službu (što naročito pogađa intelektualce: znanstvenike, profesore, liječnike, odvjetnike, novinare itd.), niti njihova djeca mogu pohađati javne škole; zabranjen je boravak Židova na javnim mjestima (parkovi, knjižnice, muzeji idr); zabranjeno je sklapanje [[brak]]a između ''[[Arijska rasa|Arijaca]]'' i Židova kao i seksualni odnosi; zabranjeno je zapošljavanje Arijaca u kućanstvima Židova, itd.
 
Ti će zakoni biti kasnije primijenjeni u svim pripojenim zemljama i okupiranim područjima, pa tako i u [[NDH]] ''(vidi članak [[Holokaust u NDH]])''. Pod njemačkim pritiskom i [[Italija]] je [[1938]]. godine uvela antižidovsko zakonodavstvo. Mjere protiv Židova poduzimaju pod njemačkim pritiskom i zemlje istočne Europe; izuzetak je [[Čehoslovačka]], koju međutim Njemačka zaposjeda [[1938]].-[[1939]].
 
Velik broj Židova emigrirao je iz tih država. U Njemačkoj je [[1933]]. živjelo oko 500.000 Židova, od kojih je do [[1939]]. oko 300.000 emigriralo. Na inicijativu predsjednika [[SAD]]-a [[Franklin Delano Roosevelt|F. D. Roosevelt]]a održana je ljeti [[1938]]., međunarodna konferencije o izbjeglicama u Evianu u [[Švicarska|Švicarskoj]], ali nije dala rezultate: nijedna zemlja nije otvorila svoja vrata židovskim izbjeglicama. Mnogi od njih naseljavaju se u [[Palestina|Palestinu]]. Međutim, u srpnju [[1939]]. britanska vlada, suočena sa otporom [[Arapi|Arapa]], ograničava useljavanje Židova u Palestinu na samo 15.000 u sljedećih pet godina.
 
Ubojstvo njemačkog konzula u [[Pariz]]u u studenome [[1938]]., poslužilo je nacistima kao povod za masovne nasilne akcije i odvođenje u logore ([[Kristalna noć]]).
[[Datoteka:KLWarschau.JPG|okvir|[[Varšavski geto]]]]
Obavezno nošenje oznake na odjeći propisano je prvo za Židove u Poljskoj u studenom [[1939]]., a kasnije i u Njemačkoj i drugim državama. Židovi su ponovo smješteni u posebne izolirane dijelove gradova ([[geto|geta]]), od kojih je najveći bio u [[Varšava|Varšavi]]; tamo je došlo i do jedinog organiziranog i masovnog otpora Židova ''(vidi članak [[Varšavski geto]])''.
 
U jesen [[1941]]. počela je realizacija plana, da se svi Židovi iz Njemačke i zaposjednutih područja srednje i zapadne [[Europa|Europe]] deportiraju na istok. Židovi su prikupljani i transportirani [[vlak]]om u stočnim vagonima; tisuće su pritom umrle. Taj je plan ubrzo bio zaustavljen odlukom o "[[Holokaust#konačno rješenje|konačnom rješenju]]".
 
=== Otpor antižidovskim mjerama ===
Otpor ovim mjerama postojao je u mnogim zaposjednutim zemljama. Najsnažniji je bio u [[Danska|Danskoj]], gdje je nakon prvih protužidovskih mjera sam kralj na radiju izjavio da će osobno staviti židovsku zvijezdu, ako bilo koji građanin njegove zemlje na to bude prisiljen. Kada su [[1943]]., Nijemci uveli svoju direktnu upravu nad zemljom i naredili uhićenje svih ''nearijaca'', organizirano je potajno prebacivanje Židova [[brod]]ovima u [[Švedska|Švedsku]], tako da su gotovo svi spašeni.
 
U [[Nizozemska|Nizozemskoj]] je u veljači [[1941]]. organiziran generalni štrajk, da bi se spriječile deportacije Židova. U [[Italija|Italiji]] je bio snažan otpor progonu Židova, pa su čak prihvaćane izbjeglice iz [[Francuska|Francuske]] i s [[Balkan]]a; tako se spasilo nekoliko tisuća izbjeglica iz [[NDH]]. [[Bugarska]] nije deportirala nijednog Židova, a također ni [[Finska]]. U [[Austrija|Austriji]], pripojenoj Njemačkom carstvu [[1938]]., bilo je mnogo prosvjeda protiv postupka prema Židovim i apela da se pojedinci izuzmu.
[[Datoteka:Oskar Schindler.jpg|mini|180px|lijevo|[[Oskar Schindler]]]]
U istočnim zemljama, gdje je [[Nacizam|nacistički]] okupacijski režim bio mnogo stroži ([[Slaveni]] su smatrani inferiornom rasom, pogodnom samo za roblje), takva vrsta organiziranog i masovnog otpora nije bila moguća. Pojedinci su pružali otpor provedbi antižidovskih mjera ilegalno spašavajući pojedine Židove, za što je simbol postao [[Oskar Schindler]]; [[Izrael]] je kasnije za takve pojedince uveo priznanje [[Pravednik među narodima]]. Također su takvu pomoć pružali organizirani [[antifašizam|antifašistički]] pokreti otpora u raznim zemljama. Tako je bilo i u Hrvatskoj. ''(Vidi poglavlje: [[Holokaust u Hrvatskoj#Preživjeli|Holokaust u Hrvatskoj - Preživjeli]] i članke: [[Stepinac i Židovi]] i [[Dodatak:Popis hrvatskih pravednika među narodima]].)''
 
==="Konačno rješenje"===
 
Uspjeh vojnog pohoda na [[SSSR]] potakao je naciste na odluku, da se umjesto ranije planirane deportacije na istok provede "konačno rješenje židovsko pitanja", tj. fizička likvidacija svih Židova u Europi. Plan je na tajnoj konferenciji u Berlin-Wannseeu [[20. siječnja]] [[1942]]., ([[Konferencija u Wanseeu]]) izložio SS-Obergruppenführer '''Reinhard Heyndrich''', šef Sigurnosne policije i Sigurnosne službe. On je bio osobno od [[Adolf Hitler|Hitlera]] ovlašten da provede taj plan; svim državnim službama bilo je naređeno, da sudjeluju u istrebljenju pod vodstvom [[SS]]-a. Određeno je da svi nesposobni za rad trebaju biti odmah ubijeni, a drugi odvedeni na prisilni rad pod minimalnim životnim uvjetima sve, dok ne umru od iscrpljenosti. Kao oblik masovnih likvidacija naređeno je ubijanje [[plin]]om i strijeljanje. Nakon Heyndrichove pogibije (u atentatu u [[Češka|Češkoj]]) provođenje plana preuzeo je [[Adolf Eichmann]].
 
Na temelju te odluke osnovani su posebni [[koncentracijski logori]] te logori smrti. Dok su u koncentracijskim (sabirnim) logorima zatvorenici radili, jedina funkcija logora smrti je bilo sustavno istrebljivanje zatvorenika, najčešće uz pomoć visoko sofisticirane organizacije (primjerice, postojale su jedinice zatvorenika koje bi se brinule da krematorij neprekidno pali leševe). Logori smrti osnivani su ponajviše na području okupirane [[Poljska|Poljske]]: [[Auschwitz]] (Oswiencim), Birkenau (Brzezinka), Treblinka, Mauthausen, Majdanek, Sobibor, Izbica i drugi. Kada je sovjetska vojska tijekom 1944., zaposjela Poljsku, likvidacije su nastavljene u logorima na njemačkom tlu: Dachau, Bergen-Belsen i Buchenwald. U rujnu 1944., [[Heinrich Himmler]] izdaje naređenje, da se prestane s likvidacijama. Međutim, do oslobađanja logora koje su izveli Saveznici, još su desetine tisuća umrle u logorima od gladi i zaraza.
[[Datoteka:Flag Schutzstaffel.svg|mini|lijevo|200px|Znak [[SS]]-a]]
Dio deportiranih, najčešće žene, djeca i starci, pri dolasku u logore je odmah ubijen, dok je dio privremeno ostavljen na [[život]]u kao robovska radna snaga; dio bi umro od iscprljenosti, a ostali su kasnije također ubijeni. U prvo su vrijeme žrtve, ukoliko ih nisu strijeljali na stotine i tisuće, ubijane pomoću ispušnih plinova [[kamion]]a u vožnji: pedesetak bi bilo nabijeno u hermetički zatvoren prostor u koji je bila prespojena ispušna cijev, tako da bi se svi pogušili. Kasnije je masovno ubijanje usavršeno: tvrka DEGESCH – ''Njemačko društvo za borbu protiv štetočina'' – isporučivala je brzodjelujući plin [[ciklon-B]]. Pomoću ovog plina krvnici iz [[SS]]-a organizirali su "racionalno" masovno ubijanje u željezničkim vagonima ili u prostorijama kamufliranim kao kupaonice s tuševima. To je omogućavalo da se prevarene žrtve same svuku pa su im tako oduzete i odjeća i razne sitnice, koje su još posjedovali. Nakon smrti, prije bacanja u peći za spaljivanje, čupani su zlatni [[zubi]]. Od zubnih proteza, nakita i prstenja dobiveno je 17 tona [[zlato|zlata]].
 
Uz ubijanje u logorima, sustavno istrebljenje [[Židovi|Židova]] i drugih provodile su posebne jedinice, tzv. ''SS-Einsatzgruppen'', organizirane u sastavu svake pojedine njemačke armije za djelovanje u pozadini; u njima su sudjelovali i [[litva]]nski, [[Latvija|latvijski]], [[Bjelorusija|bjeloruski]] i [[Ukrajina|ukrajinski]] pomoćni policajci. Osim odvođenja i likividacije u logorima, organizirali su i pojedinačna i masovna strijeljanja na raznim mjestima.
 
Cijeli je proces, nakon spomenute Heyndrichove pogibije, bio u nadležnosti [[Adolf Eichmann|Adolfa Eichmanna]], koji je pokazao velike organizacijske sposobnosti i bitno dopriniom da ubijanje ide sve brže i sve efikasnije. Bez obzira na njegove napore, Holokaust je s vremenom ipak počeo crpiti velike logističke resurse Reicha i tako posredno utjecati na situaciju na bojnom polju. To je, po nekim ocjenama, bio jedan od razloga zašto zapadni saveznici i [[SSSR]], iako su raspolagali podacima o tome što se događa, nisu uložili bitne napore u cilju zaustavljanja Holokausta, koji se nastavio sve do samog kraja rata, odnosno sloma nacističke Njemačke.
 
=== Holokaust u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH) ===
 
U [[Koncentracijski logor Jasenovac|Jasenovcu]], jedinom logoru smrti u Europi koji nije bio pod njemačkom upravom, ubijeno je, uz ostale (uglavnom Srbe - oko 50.000 - vidi članke [[Srbi u NDH]] i [[Srbi u NDH: Broj žrtava]]), oko 13.000 Židova i 10.000 Roma (vidi članak [[Holokaust u NDH]]).
 
=== Holokaust u Srbiji ===
Osobine "logora smrti" imao je i logor '''Sajmište''' kraj [[Beograd]]a, koji je bio pod njemačkom upravom. Jedan od spomenutih kamiona, čija je ispušna cijev bila spojena tako, da ubija ljude u tovarnom prostoru, vozio je i kroz Beograd.
 
== Broj židovskih žrtava ==
 
{| {{prettytable}}
!Zemlja
!minimum
!maksimum
|-
 
|[[Austrija]]
|58.000
|60.000
|-
 
|[[Belgija]]
|25.000
|28.000
|-
 
|[[Čehoslovačka]] ([[1936]].)
|233.000
|243.000
|-
 
|[[Francuska]]
|60.000
|65.000
|-
 
|[[Grčka]]
|57.000
|60.000
|-
 
|[[Italija]]
|8.500
|9.500
|-
 
|[[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|Jugoslavija]]
|55.000
|58.000
|-
 
|[[Luksemburg]]
|3.000
|3.000
|-
 
|[[Mađarska]] (u granicama od [[1938]].)
|180.000
|200.000
|-
 
|[[Nizozemska]]
|104.000
|104.000
|-
 
|[[Norveška]]
|200
|700
|-
 
|[[Njemačka]] (u granicama od 1938.)
|160.000
|180.000
|-
 
|[[Poljska]]
|2.350.000
|2.600.000
|-
 
|[[Rumunjska]] (u granicama od [[1940]].)
|200.000
|220.000
|-
 
|[[SSSR]] (u granicama od [[1939]].) i baltičke države
|700.000
|750.000
|-
 
|Ukupno žrtve akcije "konačnog rješenja"
|4.194.200
|4.581.200
|-
|}
 
Navedeni najniži i najviši broj žrtava, do kojih se došlo istraživanjima, koja su provedena neovisno jedno o drugome, odnose se na fazu iskorjenjivanja židovstva u tijeku "konačnog rješenja židovskog pitanja" (izvori: ''Dokumentation zur Massenvergasung – dokumentacija o masovnom trovanju'', izd. Savezna centrala domovinskih službi, [[1958]]. godine; G. Reitlinger: ''Die Endlösung'', [[Berlin]], [[1956]]). Pritom nisu uzete u obzir žrtve, koje se na posredan način mogu pripisati nacionalsocijalističkim progonima. Zbog toga je sveukupni broj žrtava još mnogo veći, te se vjerojatno može računati s više od pet milijuna židovskih žrtava. (Tablica i objašnjenje preneseni iz: Keller, Werner: ''Povijest Židova'', Zagreb:1992, str. 511) ''[[Encyclopædia Britannica]]'' procjenjuje broj žrtava na 5.700.000, a ''Encyclopaedia Judaica'' navodi brojku od 5.820.960.
 
== Posljedice ==
Holokaust je iza sebe ostavio trajne posljedice. Računa se da je u njemu ubijeno 5,29 do 6 milijuna [http://www1.yadvashem.org/about_holocaust/faqs/answers/faq_3.html] Židova, odnosno trećina svih Židova koji su prije rata živjeli u [[svijet]]u. Demografska slika u [[Europa|Europi]] se bitno promijenila, pogotovo u Istočnoj i Srednjoj Europi, gdje su židovske zajednice prestale postojati. Najveći dio preživjelih je odlučio emigrirati u [[SAD]], odnosno u [[Palestina|Palestinu]], gdje je stvorena židovska nacionalna država [[Izrael]].
 
[[Romi]] su druga grupa koja je bila objekt [[genocid]]a. Broj njihovih žrtava teško je procijeniti: iznose se brojke između 220.000 i 800.000, što iznosi između četvrtine i polovice njihovog ukupnog broja u Europi.
 
Sa svim drugim grupama koje su sustavno istrebljivane, broj žrtava holokausta (u širem smislu riječi, ne uključujući samo Židove) obično se procjenjuje na devet do 11 milijuna, iako neke procjene idu i do 26 milijuna.
 
Slično kao i [[Prvi svjetski rat]], Holokaust je predstavljao veliki šok za tadašnju zapadnu civilizaciju. Mnogi su se teško mirili s time da je ubijanje u takvom opsegu i s takvom razinom bešćutnosti moguće u [[20. stoljeće|20. stoljeću]], pogotovo kada je izvršeno u tako naprednoj, prosvijećenoj i civiliziranoj državi kao što je [[Njemačka]]. Još se teže bilo pomiriti s činjenicom, da su u svrhu tog projekta korištena najmodernija dostignuća [[znanost]]i.
 
Zato se Holokaust često opisuje kao jedinstveni događaj u svjetskoj povijesti, odnosno odgovornost za njega se pripisuje ograničenom broju ljudi – najčešće samom [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]] i uskom krugu njegovih pristaša – i specifičnom spletu okolnosti za koje je malo vjerojatno, da će se ikada ponoviti. Iznose se međutim i teze da Holokaust ne bi bio moguć, barem ne u tako masovnom opsegu, da nacisti nisu uživali prešutnu ili otvorenu podršku nežidovskog stanovništva, čak i u okupiranim zemljama poput [[Poljska|Poljske]], motiviranu pohlepom i otvorenim ili latentnim [[Antisemitizam|antisemitizmom]].
 
''Dan sjećanja na holokaust'' danas se obilježava u [[SAD]]-u i u svim europskim državama. Veliki značaj ima ''United States Holocaust Memorial Museum'' otvoren u [[Washington]]u u travnju [[1993]]., na dan početka ustanka u [[Varšavski geto|Varšavskom getu]].
 
== Unutarnje poveznice ==
*[[Hitler#Holokaust|Hitler - Holokaust]]
*[[Kristalna noć]]