Franztal: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Demet (razgovor | doprinosi)
Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Franztal''' je dio Zemuna. == Povijest == Nijemci su se naselili u oslobođena i nenaseljena područja južne Ugarske i istočne Hrvatske u tri...«.
(Nema razlike inačica)

Inačica od 11. travnja 2019. u 03:55

Franztal je dio Zemuna.

Povijest

Nijemci su se naselili u oslobođena i nenaseljena područja južne Ugarske i istočne Hrvatske u tri velika vala. Prvi je valom upravljao Karlo VI. početkom 18. stoljeća. Drugim je upravljala Marija Terezija sredinom 18 stoljeća i tad je doselilo oko 50.000 Nijemaca. Treći je val doselio koncem 18. stoljeća i kojim je upravljao Josip II. Podunavske Švabe (Donauschwaben) su 1826. postali teritorijalno državljani Kraljevine Ugarske. Iz Banata, iz Lazarfelda je skupina onamo koloniziranih Nijemaca pokušala iz dva puta naseliti se u pogranični grad Zemun. Prvi put 1815. nisu uspjeli, i molba im je odbijena. Uspjeli su iz drugog pokušaja i 72 obitelji u kojima je bila 341 osoba je preselila ondje. Za uspjeh pothvata zaslužno je energično zalaganje baruna Brezine von Siegenthala i naporima vojne općine (Militär-Kommunität) Zemuna. Službenu potvrdu dao im je car Franjo I. 3. studenoga 1816. godine. Zemljište koje im je dodijelio nalazi se u gornjem dijelu Zemuna, ne u starom dijelu (Altstadt), nego u novom dijelu (Vorstadt). Njemački doseljenici nadjenuli su mu ime Siegenthal (Dolina pobjede), prema barunu. Na prijedlog policijskog komesara i provizornog pisara magistrata u Zemunu Kovačevića izabrano je konačno ime Franzensthal (Franzova dolina), prema imenu austrijskog cara Franje (nje. Franz). Kovačevićev prijedlog su njemačke obitelji uvažile zato što su ti doseljenici bili vrlo siromašni poljodjelci, a komesar Kovačević im je u kritičnim danima mnogo pomogao snaći se i naviknuti na novo okružje. Osim toga pomogao im je u upravnim stvarima i odnosima s lokalnom upravom, bio je veza s lokalnim vlastima. Kovačević je također pazio da se ne dogode zloporabe i da se među doseljene Nijemce ne uvuku špekulanti koji bi ih iskorištavali. Zbog loših uvjeta već je 1817. dio doseljenika vratio se nazad. 1834. godine podignuta je prva škola. 1869. godine Habsburška Monarhija preustrojena je nagodbom u Austro-Ugarsku. Franztal je bio treći dio grada Zemuna (Stadtteil III von Semlin) koji se isprve polako, a zatim naglo razvio, širio, zbog velika priraštaja narastao brojem stanovnika, a zbog blizine grada Zemuna dogodio se gospodarski zamah i razvitak društava. Odnosi s drugim nacionalnostima bili su bez problema. 1886. utemeljeno je poljodjelsko društvo (Landwirtschaftlichen Verein). Crkva sv. Vendlina u neogotičkom stilu građena je od 1888. do 1892. godine. Groblje je srušeno 19550. i 1951. i djelimice preseljeno u Bežaniju. Crkva je srušena 1955. [1]

Izvori

  1. (nje.) Verein der Franztaler Ortsgemeinschaft Chronik (pristupljeno 11. travnja 2019.)


Vanjske poveznice