Bugojno: razlika između inačica

Grad Bugojno prostire se na 366 četvornih kilometara površine. Nalazi se u [[Skopaljska dolina|Skopaljskoj kotlini]] na 569 metara nadmorske visine, u području gornjeg toka rijeke [[Vrbas]]a, između gradova [[Uskoplje|Uskoplja]] i [[Donji Vakuf|Donjeg Vakufa]] (Donjeg Grada). Taj prostor geološko-geomorfološki pripada bosanskohercegovačkim [[Dinaridi]]ma, odnosno najvećim dijelom geotektonskom kompleksu središnjih Dinarida, zoni [[mezozoik|mezozojskih]] pretežno [[trijas]]kih [[vapnenac]]a i [[dolomit]]a sa srednjobosanskim [[škriljavci|škriljavim]] planinama u jezgru: [[Kalin]] (1530 m), [[Rudina (planina u BiH)|Rudina]] (1385 m), [[Stožer (planina u BiH)|Stožer]] (1662 m) i drugim manjim planinama. Najveći dio grada je na zapadnoj obali Vrbasa. Kod Kule se [[Vitina]] ulijeva u Vrbas. Kroz Bugojno teku Duboka i [[Poričnica]], a pritoke Vrbasa su još Gračanica, Vesočnica, Bunta, Drvetinjska rijeka i južnije Vileški potok.<ref name="TZSB">(bošnj.) [http://www.tzsbk.com/bugojno.html Turistička zajednica Županije Središnja Bosne] ''Bugojno''</ref>

 

Bugojno je relativno novije naselje. U dalekoj prošlosti postojali su tragovi naseljavanja. Iz pretpovijesti datira nešto što se može nazvati naseljem, a datira od 3000. godine pr. Kr.

Istraživanjima 1980-ih nađeno je kod Kika mnogo mnogo prapovijesne keramike što upućuje na zaključak da je tu bila prapovijesna [[gradina]]. Kod lokaliteta Pod, bujao je život prapovijesnih zajednica u eneolitiku, ranom i kasnom brončanom dobu, a potom i željeznom dobu.<ref name="lupiga"/> Kod sela [[Karadže]], na Gomilama, nađeni su ostatci naselja ilirskog plemena [[Sardeati|Sardeata]]. <ref name="TZSB"/>