Janko Polić Kamov: razlika između inačica

Godine [[1902.]] nakon očeva financijskog sloma obitelj seli u [[Zagreb]].<ref name="Milovan Buchberger"/> Izbačen je iz senjske gimnazije 1902. godine "radi nekih nediscipliniranih i protuvjerskih ispada". Iste godine odlazi k roditeljima u Zagreb gdje upisuje [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnu gimnaziju]], ali je napušta već [[1903.]] godine pošto biva osuđen na tri mjeseca zatvora zbog sudjelovanja u protukhuenovskim demonstracijama. Tu upoznaje i nastavlja prijateljevati sa [[Stjepan Radić|Stjepanom Radićem]]. Godine [[1904.]] iznenada je nestao s nekom putujućom družinom te putovao [[Dalmacija|Dalmacijom]], [[Bosna|Bosnom]], [[Crna Gora|Crnom Gorom]] i [[Slavonija|Slavonijom]]. U družini je bio šaptač i sporedni glumac, a na turneji su mu alkohol, kavane, jeftini hoteli i neuredan način života narušili zdravlje. Godine [[1905.]] vraća se u [[Zagreb]]. Pijanči, uči, čita i počinje s književnim radom (piše ''Psovku'', ''Ištipanu hartiju'', ''Na rođenoj grudi'' i ''Tragediju mozgova''). Nakon osnutka tjednika ''[[Pokret]]'' sudjeluje u njemu do smrti kao vanjski suradnik. Iste godine počinje njegovo putovanje po inozemstvu. Najprije u [[Venecija|Veneciji]] posjećuje brata Milutina, priznatog i genijalnog glazbenika koji je polazio tamošnju akademiju, a zatim nastavlja posjećivati kazališta, biblioteke i galerije živeći na neredovitom honoraru ''Pokreta'' i pomoći brata Vladimira. No dopisništvom se ne zadovoljava jer nije kreativno. Na putovanju Gornjom [[Italija|Italijom]] impresioniraju ga tvornice, elektrika i seljaci-nadničari na [[latifundij|latifundijama]]. Uskoro doživljava prvo odbijanje kritike i urednika, ali ne klone. Dapače uzima kao dodatak ime '''Kamov''' prema biblijskom Kamu. Godine [[1907.]] boravi u [[Rim|Rimu]], [[Torino|Torinu]], [[Genova|Genovi]], [[Firenza|Firenzi]] i [[Marseille|Marseilleu]], a za ljetnih mjeseci u Puntu na [[Krk|Krku]]. Oduševljen je inozemstvom: operom i koncertima u Marseilleu te galerijom u [[Trst|Trstu]]. Piše dramu ''Čovječanstvo'' i proučava psihologiju i sociologiju. Žali se na bolest u plućima, očima, prstima, a [[1909.]] godine neko je vrijeme ležao u bolnici u Zagrebu. Godinu kasnije dovršava ''Mamino srce'' te putuje preko Genove za Marseille i [[Barcelona|Barcelonu]]. [[Španjolska]] ga privlači industrijom, trgovinom, političkim životom, kulturnim pluralizmom, kontrastima, nemirom i gibanjem masa, a [[Barcelona]] slikarstvom i književnom tradicijom. Godine [[1910.]] nekoliko dana prije smrti piše bratu Vladimiru da boluje ''na gastro-intestinale''. Njegov posljednji članak ''Klin se klinom zabija (Godišnjica Srpanjske revolucije)'', poslao je 3. kolovoza 1910. godine a objavljen je u ''Pokretu'' br. 8 i 9.<ref>Igor Žic, [https://issuu.com/vedranaspadonitefanic/docs/kr_1-2_2017. ''Deset biografskih sličica iz povijesti Rijeke''], ''Janko Polić Kamov, prokletnik s Pećina'', str. 94., ''Književna Rijeka'' 1-2, 2017., pristupljeno 14. siječnja 2019.</ref>

Obitelj su mu obilježile i brojne prijevremene smrti od lošeg zdravlja: otac je umro od metastaziranog karcinoma usne, mati od srčane kapi, dvije sestre od tuberkuloze, jedan brat bio je alkoholičar, brat Dušan od tuberkuloze, bratu [[Milutin Polić|Milutinu]] tuberkuloza je maligno alterirala. Rijetki su nadživjeli tragične smrti, poput brata [[Nikola Polić|Nikole]].<ref name="Urem, Zagorac"/>

 

Umro je 8. kolovoza 1910. godine<ref>Damir Pijaca, Tajana Petrović Čemeljić, [https://radio.hrt.hr/radio-rijeka/clanak/kad-je-umro-janko-polic-kamov/22495/ Kad je umro Janko Polić Kamov?], radio.hrt.hr, 20. kolovoza 2013., pristupljeno 14. siječnja 2019.</ref> u bolnici ''Santa Cruz'' ([[Katalonski jezik|kat.]] Hospital de la Santa Creu) u Barceloni. Pokopan je bez imena na javnome groblju Sud-Este u Barceloni.

Janko Polić Kamov se može promatrati u temeljnoj dihotomiji priroda—kultura, kako ju je precizirao i u svom najboljen djelu, romanu ''Isušena kaljuža'', i u pismima bratu Vladimiru. Takvim modelom on kuša detronizirati suvremene praktike života i kulture u svim posebnostima. U pjesničkom diskurzu ''[[Psovka (Kamov)|Psovka]]'' (napisana [[1905.]] godine),<ref name="ffzg">[http://www.ffzg.unizg.hr/infoz/dzs/html/Poli5.htm www.ffzg.unizg.hr – Janko Polić Kamov: ''PSOVKA''], pristupljeno 6. svibnja 2015.</ref> zbirci pjesama objavljenoj 1907. godine,<ref>Cvjetko Milanja, [http://www.matica.hr/vijenac/427/Pobunjenik%20s%20razlogom%20/ »Pobunjenik s razlogom«], Matica.hr / ''Vijenac'' br. 427, pristupljeno 6. svibnja 2015.</ref> progovara iz prirode, instinkta, iz same naravnosti predmeta, situacije, ljudskog stanja, odnosno prvobitnih obilježja liričnosti, a manje iz kulture u smislu esteticističkih normi Matoševa tipa. Njegov leksik i sintagme odražavaju drukčije motive i teme tj. drukčija tumačenja tih tema u odnosu na ono što je bilo uobičajeno u hrvatskoj moderni. U zbirci ''Ištipana hartija'', [[1907.]] godine vraća se uredenijim i pravilnijim formativnim oblicima, raznolikijim temama, vezanom stihu i pravilnijoj kompoziciji. U cjelini on ipak ostaje pjesnik bodlerijanske estetike ružnog, sirovih nagona i anarhističkog prosvjeda te je eminentno antiprosvjetiteljski i antiracionalistički postavljen pisac koji preferira individualno, tjelesno, osobno iskustvo.

 

* ''Ištipana hartija'' (1907.)

 

[http://martinmayhew.com/janko-polic-kamov-sabrana-djela/ Janko Polić Kamov – sabrana djela], martinmayhew.com, 29. travnja 2016. pristupljeno 18. studenoga 2017.</ref> (2. izd. 1984., 3. izd. 2000.)

* ''Pjesme, novele, drame, eseji'', Pet stoljeća hrvatske književnosti, knj. 83, Matica hrvatska - Zora, Zagreb, 1968.

* ''Pobunjeni pjesnik'', Konzor, Zagreb 1997.

* ''Selected Short Stories and Poems'', Centar društvenih djelatnosti mladih - Nakladni zavod Matice hrvatske, Rijeka - Zagreb, 1997.

* ''Pjesme i novele'', prir. Dragica Dujmović-Markusi, Divič, Zagreb, 2004.

* ''Izabrana djela'', ''1: Pjesme, lakrdije i novele'', knj. 92, 2007.; ''2: [Roman, drame, članci i feljtoni, pisma]'', knj. 131, 2016.; [[Stoljeća hrvatske književnosti]], Matica hrvatska, Zagreb.

* ''Zwischen Fluch und Toleranz: ausgewählte Kurzgeschichten und Novellen'', Udruga građana Rival, Rijeka, 2009.

* ''Ispovijest heroja naših dana'', Šareni dućan, Koprivnica, 2010.

* ''Darmošlap'', Runa, Prag, 2012.

* ''Psovka i maštarije'', Mozaik knjiga, Zagreb, 2014.

 

== Spomen ==