Saint-germainski ugovor: razlika između inačica

'''Saint-germainski ugovor''' ugovor između [[Austrija|Republike Austrije]] i zemalja pobjednica u Prvom svjetskom ratu ([[Velika Britanija]], [[Francuska]], [[Italija]], [[SAD]], Srbija, [[Japan]] i dr.), potpisan 10. 9. 1919. u [[Saint-Germain--En-Laye]]u kraj [[Pariz]]a. Pripadao je nizu mirovnih [[sporazum]]a potpisanih tijekom Pariške mirovne konferencije (sječanj 1919. – sječanj 1920), na kojoj se rješavalo i pitanje teritorijalne pripadnosti Hrvatske nakon raspada [[Austrougarska|Austro-Ugarske]] Monarhije. Krajem Prvog svj. rata djelove Hrvatske je okupirala [[Kraljevina Italija]]. Na te zemlje su polagale prava i novonastale države – kratkotrajna [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba]] (Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba), a potom [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]]. Ugovorom se Austrija u korist Kraljevine SHS odrekla velikoga dijela teritorija koji je pripadao austr. polovici Monarhije (dio Koruške, južna Štajerska, Kranjska, Dalmacija, Bosna i Hercegovina). Za sporni dio Koruške bio je predviđen plebiscit koji je za Kraljevinu SHS završio nepovoljno, dok je nastavljena diplomatska borba za područja koja su saveznici obećali Italiji [[Londonski ugovor|Londonskim ugovorom]]. Pregovori o Jadranskom pitanju prekidani su u više navrata, a nastavljeni su i nakon što je konferencija 21. sječanj 1920. zaključila zasjedanje [[Rapallski ugovor]].