Hrvatski sokol: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
[[Datoteka:Hrvatski sokol Osijek grb n.jpg|mini|200px|[[Počasna sokolska garda Osijek|Hrvatski sokol Osijek]]]]
 
'''Hrvatski sokol''' je bila [[Hrvatska|hrvatska]] organizacija ustrojena radi promicanja tjelovježbe i širenja [[Nacionalnost|nacionalne svijesti]] među [[Hrvati|Hrvatima]] osnovana po uzoru na [[Česi|češki]] [[Sokol, pokret|Sokol]]. Sokol su u [[Prag|Pragu]] [[1862.]] godine osnovali [[Miroslav Tyrš]] i Jindrich Fügner. Sokol se iz [[Češka|Češke]] proširio svim slavenskim zemljama. USokol se vodio poslovicom [[HrvatiMens sana in corpore sano|HrvataU zdravom tijelu zdrav duh]]. Sokol seje kroz predavanja, rasprave i tjelovježbu promicao tjelesni, moralni i intelektualni razvoj naroda. Pokret je prvoinspiraciju javljapronašao u obrazovanju i tjelovježbi [[Zagrebsport|Zagrebusportaša]] gdje jei [[1874.rat|ratnika]] godine osnovanu [[ZTDStara HrvatskiGrčka|antičkoj sokolGrčkoj]] kojii se potom širiu [[HrvatskaNijemci|Hrvatskomnjemačkom]] i [[Bosna i Hercegovinanacionalizam|Bosnom i Hercegovinomnacionalističkom]]. Hrvatski sokol je zabranjen nakon [[Drugi svjetski ratgimnastika|Drugog svjetskog ratagimnastičkom]], a u slobodnojdruštvu [[Hrvatska|HrvatskojTurnverein]] odkoji je [[19931811.]] godine u Zagrebu ponovno djelujeosnovao [[ZTDFriedrich HrvatskiLudwig sokol|Hrvatski sokolJahn]] .
 
U [[Hrvati|Hrvata]] Sokol se prvo javlja u [[Zagreb|Zagrebu]] gdje je [[1874.]] godine osnovan [[ZTD Hrvatski sokol]] koji se potom širi [[Hrvatska|Hrvatskom]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]]. Hrvatski sokol je zabranjen nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], a u slobodnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]] od [[1993.]] godine u Zagrebu ponovno djeluje [[ZTD Hrvatski sokol|Hrvatski sokol]].
Sokol se vodio poslovicom [[Mens sana in corpore sano|U zdravom tijelu zdrav duh]]. Sokol je kroz predavanja, rasprave i tjelovježbu promicao tjelesni, moralni i intelektualni razvoj naroda. Pokret je inspiraciju pronašao u obrazovanju i tjelovježbi [[sport|sportaša]] i [[rat|ratnika]] u [[Stara Grčka|antičkoj Grčkoj]] i u [[Nijemci|njemačkom]] [[nacionalizam|nacionalističkom]] [[gimnastika|gimnastičkom]] društvu [[Turnverein]] koji je [[1811.]] godine osnovao [[Friedrich Ludwig Jahn]].
 
Gimnastička vrsta Hrvatskoga sokola sudjelovala je u svibnju [[1911.]] na Svjetskom prvenstvu u športskoj gimnastici, što je bio prvi nastup pod vlastitom zastavom jedne Hrvatske športske reprezentacije na velikome međunarodnom natjecanju.<ref>http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=22013</ref>
 
== Povijest ==
Line 13 ⟶ 15:
U [[Hrvati|Hrvata]] Sokol se prvo javlja u [[Zagreb|Zagrebu]] gdje je [[27. prosinca]] [[1874.]] osnovan [[ZTD Hrvatski sokol|Hrvatski sokol]] nakon što je [[ban|hrvatski ban]] [[Ivan Mažuranić]] uveo obvezatnu tjelovježbu u škole. Gombanje kako su tada zvali gimnastiku provodio je učitelj tjelovježbe [[Friedrich Miroslav Singer]]. Po školama su otkrivena darovita djeca kojima je bila čast postati hrvatskim sokolašima. Nakon gradnje Sokolskog doma [[1883.]] gimnastički i borilački sportovi doživili su pravi procvat. [[Franjo Bučar]], znameniti učitelj tjelesnog odgoja naučio je sokolaše mnogim sportovima.
 
HrvatskaOsim sokolskatjelovježbenog društvaodjela, seHrvatski potomsokol osnivajuimao i šire u mnogim gradovima u Hrvatskojje i Bosni i Hercegovini i izvan nje poput[[Biciklizam|biciklistički]], [[TrstMačevanje|Trstamačevalački]] i izvan Trojednice u [[PulaKonjički sportovi|Pulikonjički]] odio. SokolskeČesto organizacijesu počeleti odjeli toliko razgranali svoju aktivnost da su se osnivatiosamostalili ikao uposebni športski klubovi. drugimS hrvatskimiznimnim gradovimaentuzijazmom promican je i [[VaraždinProsvjetiteljstvo|Varaždinu]],prosvjetni [[1878.rad]],. Djelovali su [[Bjelovarorkestar|Bjelovaruorkestri]], [[1884.]]fanfare, [[Karlovaczbor|Karlovcuzborovi]] i [[Zadarkazalište|Zadrukazališni ansambli]] [[1885.]], [[Vukovar|Vukovaru]]Sokolska [[1886.knjižnica]], [[Gospić|Gospiću]]brinula [[1889.]],se [[Split|Splitu]]o [[1893.]] ineprekidnoj [[OsijekPublicistika|Osijekupublicističkoj djelatnosti]] [[1896.]] <ref name="Proleksis">[http://proleksis.lzmk.hr/27224/ Proleksis enciklopedija: Hrvatski sokol]</ref>
 
Hrvatska sokolska društva se potom osnivaju i šire u mnogim gradovima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini i izvan nje poput [[Trst|Trsta]] i izvan Trojednice u [[Pula|Puli]]. Sokolske organizacije počele su se osnivati i u drugim hrvatskim gradovima [[Varaždin|Varaždinu]], [[1878.]], [[Bjelovar|Bjelovaru]] [[1884.]], [[Karlovac|Karlovcu]] i [[Zadar|Zadru]] [[1885.]], [[Vukovar|Vukovaru]] [[1886.]], [[Gospić|Gospiću]] [[1889.]], [[Split|Splitu]] [[1893.]] i [[Osijek|Osijeku]] [[1896.]]<ref name="Proleksis">[http://proleksis.lzmk.hr/27224/ Proleksis enciklopedija: Hrvatski sokol]</ref>
 
Od [[1896.]] godine do prvog svjetskog rata u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] su osnovana 24 društva pod nazivom Hrvatski sokol udužena u krovnu organizaciju [[Tvrtkova sokolska župa]] za [[Bosna|Bosnu]] i [[Viševićeva sokolska župa]] za [[Hercegovina|Hercegovinu]]. Hrvatski sokolaši održavaju sokolske susrete i međunarodna natjecanja.
 
U [[Sušak|Sušaku]] je [[1904.]] godine osnovan Savez hrvatskih sokolskih društava, koji poslije djeluje pod imenom ''Hrvatski sokolski savez''. U Zagrebu je [[1906.]] održan prvi ''Svesokolski slet'' na kojem su se okupili sokolaši iz cijele Hrvatske. Od [[1907.]] godine Hrvatski je sokolski savez članom [[Međunarodna gimnastička federacija|Međunarodne gimnastičke federacije]] (FIG).
 
Gimnastička vrsta Hrvatskoga sokola sudjelovala je u svibnju [[1911.]] na Svjetskom prvenstvu u športskoj gimnastici, što je bio prvi nastup pod vlastitom zastavom jedne Hrvatske športske reprezentacije na velikome međunarodnom natjecanju.<ref>http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=22013</ref>
 
U [[Maksimir|Maksimirskom perivoju]] [[15. kolovoza]] [[1925.]] je u povodu tisućite godišnjice [[Hrvatsko Kraljevstvo|Hrvatskog kraljevstva]] podignut spomen humak. Tih dana se održavao ''Treći svesokolski slet'' u Zagrebu pa su Hrvatski sokoli i [[Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja"|Braća hrvatskog zmaja]] zemljanom mogilom obilježili stoljeća hrvatske državnosti. Uz fanfare i budnice na taj je jedinstven spomen istreseno 155 vrećica zemlje iz svih krajeva gdje žive [[Hrvati]].