Vukovar: razlika između inačica

Prije Domovinskog rata Vukovar je bio jedan od najrazvijenijih područja Hrvatske. Po BDP Vukovar je bio iznad prosjeka SR Hrvatske i poslije [[Maribor|Maribora]] u [[Slovenija|Sloveniji]], Vukovar je po BDP bio drugi grad u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]. Industrija je teško stradala u velikosrpskoj agresiji 1991.-951995. Dramatičan pad broja stanovnika također doprinosi padu gospodarstva. Državna komisija za popis i procjenu ratne štete utvrdila je da ona u Vukovaru izravno iznosi 9,5 milijardi kuna, a neizravno i četiri puta više. Od tih je 9,5 milijardi pola, dakle 4,6 milijardi, šteta u gospodarstvu, pri čemu su najveću štetu pretrpjele tvrtke Borovo – 1,9 mlrd., Vupik 1,3 mlrd., Vuteks 950 milijuna i Velepromet 81 milijun kuna. Doduše u poslijeratnu obnovu grada država je uložila oko 3,5 milijardi kuna, od čega 1,7 milijardi u stambeni fond (neposredna razaranja, a za srpske okupacije krađa imovine, strojeva i odvoz istih u Srbiju<ref>[http://www.hkv.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=3519:gradovi-stradali-u-domovinskom-ratu-ilok&catid=112:domovinski-rat&Itemid=108 ''Gradovi stradali u Domovinskom ratu - Ilok''], [[Hrvatsko kulturno vijeće]], objavljeno Petak, 14. studenoga 2008., preneseno s [http://www.domovinskirat.hr/content/view/3847/1551/ domovinskirat.hr] <br>Slučaj u Iloku: "''Vojnici pretražuju osobne stvari, traže oružje ili tko zna što. Izdvajaju kamione društvenog vlasništva i bolničko vozilo sa dva ranjenika i odvoze ih u Novi Sad...Pljačka i uništavanje imovine svakodnevna je pojava. Opljačkano je sve: najprije dragocjenosti i bijela tehnika, zatim strojevi i alati, umjetnine i pokućstvo, stoka i vino, prodavaonice i tvornička skladišta. Sve se to prenosi iz jedne u drugu kuću, a najčešće u Vojvodinu. Jelenska divljač u šumama je ubijana, stare hrastove šume i bagremike nemilosrdno sijeku i odvoze. Pljačkaši sijeku voćnjake i vade drvene stupce iz vinograda....''</ref>).

Izvan grada na obali Dunava prema [[Ilok]]u nalazi se '''Arheološki park [[Vučedol]]''' gdje je pronađena čuvena obredna posudica [[Vučedolska golubica]] koja predstavlja povijesni simbol grada Vukovara, te [[Vučedolska čizmica]] keramički artefakt dječje veličine.<ref>Goran Čorkalo, [https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=4178 Potkraj rujna završava ovogodišnja kampanja arheološkog istraživanja lokaliteta Vučedol kod Vukovara], ''[[Vjesnik]]'', 25. rujna 2008., min-kulture.hr, pristupljeno 19. travnja 2019.</ref> Arheološko nalazište s MuzejemMuzejom Vučedolske kulture i Arheološkim istraživačkim centrom (Vila Streim) jedini je izuzev osječkog, '''arheološki istraživački centar''' u istočnoj Hrvatskoj dio je šireg plana izgradnje "Arheološkog parka Vučedol" koji će po završetku posjedovati i kompletno uređen arheološki prostor oko samog muzeja a planira se i izgradnja zvijezdarnice te uređenje vučedolske marine za prijem brodova na Dunavu. '''[[Vučedol]]''' je danas poznato izletište, raj za ribiče s prekrasnom pješčanom plažom na Orlovu otoku.

Najpopularnije vukovarsko izletište svakako je '''Etno-eko park u šumi Adica''' 2 km od središta grada smješten u poznatoj vukovarskoj park-šumi i okružen rukavcima rijeke [[Vuka|Vuke]]. Mjesto gdje se najčešće održavaju manifestacije u gradu posebice u proljeće i ljeti. Tradicionalno najposjećenija za Praznik rada kako za Vukovarce tako i ljude koji dolaze iz udaljenijih krajeva, koncerti na otvorenom kao ''Vubass festival'' , etno sajmovi i razna druga dogadjanja tijekom godine. Posjetitelji mogu uživati u raznovrsnoj ponudi restorana, dok istovremenoistodobno mogu prenoćiti u jednoj od šest dvokrevetnih soba, uređenih u ruralnom stilu.<ref>[http://www.visitvukovar-srijem.com/hr/smjestaj/seljacka-domacinstva/eko-etno-centar-adica,281.html Eko-etno centar Adica], visitvukovar-srijem.com, pristupljeno 22. travnja 2017.</ref>

* '''[[Zbirka Bauer]]''' koje je Vukovaru još prije rata donirao poznati hrvatski kolekcionar Antun Bauer jedna od najvrjednijih umjetničkih zbirki u Hrvatskoj. On je vrijedno i strpljivo prikupljao umjetnine počevši od [[1948.]] godine pa sve do [[2000.]] godine. Prije rata zbirka je brojala više od 3.000 umjetnina. Zbirka Bauer je u muzeju dočekala i početak Domovinskoga rata. Zbirka je odmah nakon ratnih razaranja Vukovara premještena u Novi Sad gdje je spremljena na sigurno, popisana i klasificirana. Ne postoje precizni podaci tko ju je odvezao za Novi Sad ali se pretpostavlja kako se radi o postrojbama JNA i muzealcima iz Vojvodine koje su na ovaj način željeli spasiti neprocjenjive umjetnine. S normalizacijom odnosa Hrvatske i Srbije umjetnine iz Zbirke Bauer su [[2001.]] godine konačno vraćene u Hrvatsku. Toga [[13. prosinca]] 2001. godine u Gradskom muzeju Vukovaru u Mramornom predvorju dvorca Eltz predstavnici dvije države potpisali su Protokol o povratu umjetnina. Danas, više od 25 godina kasnije, Zbirka Bauer broji 2.485 umjetnina i 606 autora. U sklopu obilježavanja 25. godišnjiceobljetnice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, Zbirka Bauer ponovno je otvorena za javnost u sklopu dvorskog kompleksa Eltz u izdvojenoj zgradi u pet prostorija i na dva kata, ukupno su izložene 244 umjetnine. Od toga broja je 170 slika, 25 skulptura, 34 crteža, 15 grafika.<ref>[http://magazin.hrt.hr/369666/u-gradskom-muzeju-vukovar-otvoren-stalni-postav-zbirke-bauer U Gradskom muzeju Vukovar otvoren stalni postav Zbirke Bauer], magazin.hrt.hr, 14. siječnja 2017., pristupljeno 22. travnja 2017.</ref>