Magnetska deklinacija: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
m uklonjena promjena suradnika 193.217.230.43 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Ivo.tišljar Oznaka: brzo uklanjanje |
||
Redak 6:
== Objašnjenje ==
Kako se [[magnet]]ska igla, koja se može vrtjeti na vertikalnoj [[osovina|osovini]], svagdje na [[Zemlja|Zemlji]] namješta u stalan vodoravan pravac, koji više-manje leži oko pravca sjever-jug, možemo zaključiti da se Zemlja vlada kao jaki magnet. Zemlja je magnet koji ima svoje [[magnetski pol|magnetske polove]], ali se oni ne poklapaju sa zemljopisnim [[pol]]ovima. [[James Ross|Pomorski kapetan Ross]] je 1831. našao da se magnetski [[
Znači, magnetski se polovi Zemlje ne poklapaju sa zemljopisnim, pa magnetska igla neće pokazivati baš točno pravac sjever-jug. Okomita ravnina, položena kroz uzdužnu os magnetske igle, zove se magnetski [[meridijan]]. [[Kut]] što ga magnetski meridijan zatvara sa zemljopisnim meridijanom zove se magnetska deklinacija. Ona se označuje s plus ako sjeverni pol igle kompasa leži istočno, a s minus ako leži zapadno od zemljopisnog meridijana. Njezina je vrijednost različita na raznim mjestima Zemlje. U blizini zemljopisnih i magnetskih polova Zemlje ona se vrlo brzo mijenja, dok na samim magnetskim polovima postaje neodređena jer nema meridijana od kojeg se broji. U [[Zagreb]]u krajem 2017. godine iznosi oko +4°. Krivulje koje spajaju mjesta na Zemlji koje imaju istu magnetsku deklinaciju zovu se [[izogone]]. U magnetskim polovima Zemlje sastaju se sve izogone. Agona je krivulja deklinacije 0°. <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>
|