Razlika između inačica stranice »Vrpolje«

Obrisano 138 bajtova ,  prije 2 godine
m
uklanjanje izmjene 5242905 suradnika 212.15.176.141 (razgovor) izvor?
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
m (uklanjanje izmjene 5242905 suradnika 212.15.176.141 (razgovor) izvor?)
Oznaka: uklanjanje
Prvi puta naziv Vrpolje susrećemo oko 1500-te godine na karti Slavonije u djelu prof. Stjepana Pavičića "Podrijetlo naselja i govora u Slavoniji" iz 1953. godine. Ovaj dio Slavonije se spominje već 1239. godine. kada je herceg Koloman bosanskim biskupima darovao veliki posjed u Slavoniji, na kome će nastati naselje Vrpolje. U početku bosanski su biskupi ovim posjedom upravljai iz Bosne, ali su se kasnije povukli u Đakovo. Njihovim dolaskom došlo je mnoštvo Hrvata katolika koji su se naseljavali na vlastelinstu. Za pretpostaviti je da se tada naseljava i nekolicina stanovnika današnjeg Vrpolja. Doseljavanje se naročito povećalo nadiranjem Turaka u Bosnu. Poslije pada Bosne 1463. godine pod tursku vlast, u ove krajeve doseljava stanovništvo čitavih župa pod vodstvom svećenika.
 
Pod tursku vlast je Vrpolje potpalo 1538.god. i ostalo do 1699.god. Tijekom turske vladavine brojne hrvatske obitelji prelaze na islam koristeći njegove povlastice. Najpoznatiji beg koji je živio u Vrpolju je Hasan - beg. Za vrijeme Turaka selo pripada župi u Dragotinu. Izgonom Turaka Slavonija ostaje pusta. Prvi popis pučanstva u Slavoniji, nakon odlaska Turaka, u kojem se spominje i selo Vrpolje, bio je 1698.god. U Vrpolju je prema njemu bilo osam rodova s kućom i zemljom i dva stanara. Prvi opis Vrpolja je ostao u izvornom rukopisu đakovačkog biskupa Petra Bakića od 1717.god. 1745.god. Vrpolje je izdvojeno iz biskupijskog vlastelinstva. Priključeno je Vojnoj krajini zajedno s Čajkovcima, Strizivojnom, Starim Perkovcima, Donjim Andrijevcima, Topoljem i Mikanovcima.
Oko 1700.godine su se naselile prve obitelji u vrpolju :
Čaklovići(mišini)
Bogdanovići(luketičini)
Begići(Klemini)
Kneževići
 
U Vrpolju je prema njemu bilo osam rodova s kućom i zemljom i dva stanara. Prvi opis Vrpolja je ostao u izvornom rukopisu đakovačkog biskupa Petra Bakića od 1717.god. 1745.god. Vrpolje je izdvojeno iz biskupijskog vlastelinstva. Priključeno je Vojnoj krajini zajedno s Čajkovcima, Strizivojnom, Starim Perkovcima, Donjim Andrijevcima, Topoljem i Mikanovcima.
 
Najstarije zgrade u Općini su : župna crkva, župni dom u Vrpolju, općinska zgrada i mlin. Župa u Vrpolju je osnovana 1660. godine, a gradnja crkve Sv. Ivana Krstitelja je započela 1772. godine, završena 1774. Dom župe je sagrađen po nacrtu župnika Josipa Walingera 1901. godine.