Nevesinje: razlika između inačica

[[Ljetopis popa Dukljanina]] spominje Nevesinje.<ref name="HE-Nevesinje">[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=43603 Hrvatska enciklopedija] ''Nevesinje'' (pristupljeno 9. studenoga 2018.)</ref> U kratkotrajnim širenjima srpske države oko 1070. nevesinjski kraj je pod Raškom. U širenjima [[duklja]]nske države u drugoj polovici 11. stoljeća nevesinjski kraj došao pod njenu vlast, ali i dalje je bilo u oblasti Zahumlje. Od 1040-ih cijelim Humom su vladali dukljanski vladari, potom je priznavao vlast hrvatskih vladara do 1102.

Koncem 12. stoljeća osvaja [[Stefan Nemanja]] osvaja ove krajeve. [[sveti Sava|Rastko]], najmlađi sin [[Stefan Nemanja|Stefana Nemanje]], nakon što se zakaluđerio pod imenom Save, poduzeo je godine 1219. da u zemljama pod tekućom i nedavnom vlašću srpske države i organizira [[srpska pravoslavna crkva|srpsku samoupravnu crkvu]] pod okriljem bizantske crkve, kojoj je tada bilo sjedište u [[Niceja|Niceji]] u [[Mala Azija|Maloj Aziji]]. U Raškoj je osnovao sedam episkopija, jednu u Prevlaci kod Kotora, drugu u Stonu, i potonje se nisu održali ni 25 godina. Na cijelom pak području [[srednjovjekovna bosanska država|tadašnje Bosne]], nije osnovao ni jednu episkopiju;<ref name="Domo">[[Dominik Mandić]], ''[[Etnička povijest Bosne i Hercegovine (knjiga)|Etnička povijest Bosne i Hercegovine]]'', Ziral, Mostar, 1982. (pretisak)</ref> što kolidira s ljetopisom Pećke patrijaršije u kojem stoji da je [[Sava Nemanjić]] u Nevesinju 1219. postavio prvog humskog episkopa, pa bi po ljetopisu to bio prvi znani spomen Nevesinja. <ref name="dinarsko gorje"/> Dubrovačka vrela spominju ga prvi put [[1281.]] godine.<ref name="dinarsko gorje"/> Srpski vladari kontroliraju ga za vladara Stefana Prvovjenčanog, Uroša, Dragutina i Milutina. U vremenu Stefana Dečanskog gube teritorije na zapadu i s njima Nevesinje koje tad postaje pogranični kraj.

Tijekom 13. stoljeća, Zahumljem vladaju članovi sporednog ogranka dinastije Nemanjića (potomci Nemanjina brata Miroslava).<ref name="Proleksis">[http://proleksis.lzmk.hr/1831/ Proleksis enciklopedija] Hum</ref> Mjesni humski vladar veliki knez [[Andrija (veliki knez Humske zemlje)|Andrija]] vlada ovim kraje,, a sin mu Radoslav samo s naslovom župana i [[1254.]] se očitovao kao »vjeran kletvenik (vazal) gospodinu kralju ugarskomu« i obećao je braniti Dubrovčane od srpskoga napada »i po moru i po suhu«.<ref name="HELZMK"/> Oko 1300. na nekim se povijesnim zemljovidima vidi Nevesinje kao dio srpske države, u oblasti Huma.
Početkom 14. stoljeća humsko je kneštvo i s njime Nevesinje osvojio je hrvatski velikaš i ban [[Pavao I. Šubić Bribirski|Pavao I. Bribirski]]. Vladanje ovim predjelima prepustio je hrvatskoj plemićkoj obitelji [[Nelipčići|Nelipčićima]], drugoj hrvatskoj plemićkoj obitelji. 1305. godine vladar je [[Mladin II. Šubić]] koji se naziva i "vrhovni gospodin cijele humske zemlje". Promjena vlasti nad Nevesinjem slijedi nakon Mladinova pada 1322. čime slabi šubićevska moć što je iskoristio bosanski ban [[Stjepan II. Kotromanić]] te 1326. ovladao Humom i time i Nevesinjem pa se 1333. nazvao "ban Bosni i Usori i Soli i gospodin Humskoj zemlji". Srpski car [[Dušan Silni|Dušan]] poduzeo je pohod 1350. godine na Humsku zemlju no Kotromanići su ju obranili te nije zauzeo Nevesinje. 1357. godine došlo je pod vlast hrvatsko-ugarskog kralja [[Ludovik I. Anžuvinac|Ludovika I. Anžuvinca]]. Nakon Ludovikove smrti 1382. Hum je postupno došao pod vlast bosanskog kralja [[Tvrtko I.|Tvrtka I.]] pa uskoro i Nevesinje. Dok je Tvrtko bio kralj, vojvoda Huma bio je [[Vlatko Vuković]].<ref name="HELZMK">[http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=26654 Hrvatska enciklopedija] Hum</ref> Vlastelini [[Sankovići]] vladaju Nevesinjem prvih desetljeća 14. stoljeća. Već prije nego ih je sasvim pokorio Sandalj Hranić Kosača 1404.,<ref name="dinarsko gorje"/> obitelj [[Kosače|Kosača]] ima ga u posjedu, od [[1373.]] godine. <ref name="HE-Nevesinje"/> Koncem 15. stoljeća Nevesinje je potpadalo pod [[Dubrovačka nadbiskupija|Dubrovačku nadbiskupiju]].