|
Za hrvatsku povijest i publicistiku danas zacijelo nema zamršenije i emocionalno obojenije teme od zbivanja na jugoslavensko-austrijskoj granici tijekom svibnja 1945. godine, kada su u tajnovitim okolnostima život izgubile stotine tisuća ljudi. Mnogi su pokušavali prodrijeti u duboko zakopanu tajnu, no uspjeli su samo donekle, jer su izvršitelji zločina nastojali obrisati svaki trag o svom zločinu, tako da nije ostavljen ni popis žrtava, niti su obilježeni grobovi. I dan danas seljaci prevrću kosti, vojne oznake, municiju i ostale jezovite ostatke tih dana na liniji [[Slovenj Gradec]] - [[Dravograd]] - [[Bleiburg (grad)|Bleiburg]].
Premda je na samom Bleiburškom polju počinjeno manje ratnih zločina s obzirom na broj zločina koji su uslijedili kasnije, Bleiburg je bio posljednji plamen vjere i nade u spas - znalo se da snage JA nesmiljeno ubijajajuubijaju zarobljene domobrane i ustaše<ref>[httphttps://www.ika.hkm.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=160661novosti/komemoracija-uz-otkrivanje-spomen-obiljezja-jakljan-1945/ “Komemoracija uz otkrivanje spomen-obilježja "Jakljan 1945."“], IKA 25. svibnja 2014..</ref> - , a danas je simbol stradavanja Hrvata. Upravo su iz Bleiburga krenule kolone zarobljenih vojnika i civila na stravične marševe smrti. Mnogi su, probijajući se kroz [[Slovenija|Sloveniju]], izginuli, zarobljeni, prisiljeni na preda, svrstani u zarobljeničke kolone i usmjereni u unutrašnjost komunističke [[Demokratska Federativna Jugoslavija|Demokratske Federativne Jugoslavije]], da bi odmah u Sloveniji bili izloženi pljačkanju, mučenju i ubijanju, o čemu svjedoče brojna stratišta od [[Maribor]]a do [[Kočevje|Kočevja]].
Okolnosti britanskog izručivanja žrtava kod Bleiburga jugoslavenskim počiniteljima dugo su predstavljale dobro čuvanu tajnu, o čijim neugodnim detaljima najinformiraniji sudionici trajno šute, a dokumentacija - makar je riječ o akciji koja uključujevelikiuključuje veliki broj vojnih postrojbi, koje su na dnevnoj bazi stvarale mnogo dokumentacije o vojnim zadatcima, o kretanju postrojbi, o vojnicima, o raspolaganju strjeljivom, gorivom, hranom i drugim sredstvima i drugim aspektima svojeg djelovanja - je izrazito manjkava. Historiografija međutim prepoznaje da su se u zbivanjima 1945. na prostoru [[austrija|Austrije]] dogodile 'dvije kobne pogreške' - izručivanje Kozaka [[Crvena armija|Crvenoj Armiji]], te istovremeno izručivanje "Jugoslavena" snagama JA koje su notorno ubijale zarobljene "[[Kvisling|kvislinge]]". Obje 'kobne pogreške' vezane su uz istu osobu, [[Harold MacMillan|Harolda MacMillana]], opunomoćenog ministra pri glavnom štabu savezničkih snaga (kasnije promoviran u lorda Stocktona; McMillan je 1957. godine postao premijerom Velike Britanije).
Knjiga koja je dosad dala najcjelovitiju povijest događaja tijekom svibnja 1945. je "Ministar i pokolji", (1986.). Povodom knjige je u javnosti Velike Britanije nastala ogromna prašina, te je odlukom suda bila ubrzo zabranjena i povučena iz prodaje, pa čak i iz knjižnica. Autor knjige, grof [[Nikolaj Tolstoj|TolstojNikolai Tolstoy]], optužen je za klevetu te je u neobičnom i sumnjivom sudskom procesu, koji je bio zatvoren za javnost, osuđen na iznimno visoku "globu" od milijun i pol funti, k tome još milijun funti za plaćanje sudskih troškova. Bila je to najveća, ikad izrečena takva sankcija u Engleskoj, a vjerojatno i u cijelom svijetu.
== Povijesne okolnosti ==
|
