Inačica od 16. lipnja 2018. u 22:50 uredi Ibilic (razgovor \| doprinosi) 1 edit m Skupnost je riječ slovenskog a ne hrvatskog jezika. Pretpostavljam da ju je bot izgenerirao. Hrvatska riječ je zajednica. Oznake: VisualEditor mobilni uređaj m.wiki ← Starija izmjena		Inačica od 21. travnja 2019. u 01:44 uredi ukloni ovu izmjenu Rovoobob (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 12.236 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1: {{ otok \| \|Ime = Sveti Martin \|zemljovid = [[Datoteka:Caribbean - SSS Islands Overview.PNG\|250px]]<br />[[Datoteka:Caribbean - SSS Islands.PNG\|250px]] \|smještaj = [[Karipsko more]] \|otočje = [[Mali Antili]] \|koordinate = 18°04′N 63°03′W \|država = {{ZD+X/F\|FRA}}<br>{{ZD+X/N\|NIZ}} \|gl.naselje = {{ZD\|F\|FRA}}[[Marigot (Sveti Martin)\|Marigot]]<br>{{ZD\|N\|NIZ}}[[Philipsburg (Sveti Martin)\|Philipsburg]] \|površina = 87 \|stanovništvo = 74.852 <small>(2007.)</small> \|slika = [[Datoteka:Saint martin map.PNG\|250px\|Otok Sveti Martin sa označenim francuskim (zeleno) i nizozemskim (ružičasto) teritorijem]] }} Redak 15: == Politička podjela i uprava == [[~~Image~~Slika:Island Tour-01-Crossing St Martin to SInt Maarten.jpg\|thumb\|200px\|left\|Granica između francuskog i nizozemskog dijela otoka Svetog Martina.]] Otok je od [[1648]]. godine politički podijeljen između Francuske i Nizozemske. Sveti Martin danas je jedino mjesto na kojem Francuska i Nizozemska dijele granicu. Od sveukupne površine otoka koja iznosi 87 km², otprilike 60% pripada Francuskoj koja drži sjeverni dio otoka i okolne otočiće (53 km²)<ref name=Saint_Martin_land_area>{{Cite web\|title=Démographie des communes de Guadeloupe au recensement de la population de 1999\|url=http://www.insee.fr/fr/themes/tableau.asp?reg_id=26&ref_id=AMTOP005\|first=Francuska vlada\|last=[[INSEE]]}} {{fra icon}}</ref> a 40% (34 km²) Nizozemskoj.<ref name=Sint_Maarten_land_area>{{Cite web\|url=http://central-bureau-of-statistics.an/area_climate/area_a1.asp\|title=Area, population density and capital\|author=Ured za statistiku Nizozemskih Antila}} {{eng icon}}</ref> Na nizozemskom dijelu otoka živi 38.927 stanovnika<ref name=Sint_Maarten_population>{{Cite web\|url=http://central-bureau-of-statistics.an/population/population_b2.asp\|title=Population per Island, January 1st\|author=Ured za statistiku Nizozemskih Antila}} {{eng icon}}</ref>, dok na francuskom 35.925 stanovnika.<ref name=Saint_Martin_population>{{Cite web\|url=http://www.insee.fr/fr/ppp/bases-de-donnees/recensement/populations-legales/france-departements.asp?annee=2007\|title=Populations légales 2007 pour les départements et les collectivités d'outre-mer\|first=Francuska vlada\|last=[[INSEE]]}} {{fra icon}}</ref>▼ ▲Otok je od [[1648]]. godine politički podijeljen između Francuske i Nizozemske. Sveti Martin danas je jedino mjesto na kojem Francuska i Nizozemska dijele granicu. Od sveukupne površine otoka koja iznosi 87 km², otprilike 60% pripada Francuskoj koja drži sjeverni dio otoka i okolne otočiće (53 km²)<ref name=Saint_Martin_land_area>{{Cite web\|title=Démographie des communes de Guadeloupe au recensement de la population de 1999\|url=http://www.insee.fr/fr/themes/tableau.asp?reg_id=26&ref_id=AMTOP005\|first=Francuska vlada\|access-date=30. siječnja 2012.‎\|last=[[INSEE]]}} {{fra ~~icon~~oznaka}}</ref> a 40% (34 km²) Nizozemskoj.<ref name=Sint_Maarten_land_area>{{Cite web\|url=http://central-bureau-of-statistics.an/area_climate/area_a1.asp\|title=Area, population density and capital\|access-date=30. siječnja 2012.\|author=Ured za statistiku Nizozemskih Antila}} {{eng ~~icon~~oznaka}}</ref> Na nizozemskom dijelu otoka živi 38.927 stanovnika<ref name=Sint_Maarten_population>{{Cite web\|url=http://central-bureau-of-statistics.an/population/population_b2.asp\|title=Population per Island, January 1st\|access-date=30. siječnja 2012.\|author=Ured za statistiku Nizozemskih Antila}} {{eng ~~icon~~oznaka}}</ref>, dok na francuskom 35.925 stanovnika.<ref name=Saint_Martin_population>{{Cite web\|url=http://www.insee.fr/fr/ppp/bases-de-donnees/recensement/populations-legales/france-departements.asp?annee=2007\|title=Populations légales 2007 pour les départements et les collectivités d'outre-mer\|first=Francuska vlada\|access-date=30. siječnja 2012.\|last=[[INSEE]]}} {{fra ~~icon~~oznaka}}</ref> * Sjeverni dio otoka čini [[Sveti Martin (Francuska)\|Zajednica Sveti Martin]] (francuski: ''Collectivité de Sain-Martin'') koji je do [[15. srpnja]] [[2007]]. bio sastavni dio [[prekomorski departmani\|prekomorskog departmana]] [[Gvadalupa\|Gvadalupe]]. Glavni grad ove političke jedinice je [[Marigot (Saint-Martin)\|Marigot]].▼ ▲* Sjeverni dio otoka čini [[Sveti Martin (Francuska)\|Zajednica Sveti Martin]] (francuski: ''Collectivité de Sain-Martin'') koji je do [[15. srpnja]] [[2007]]. godine bio sastavni dio [[prekomorski departmani\|prekomorskog departmana]] [[Gvadalupa\|Gvadalupe]]. Glavni grad ove političke jedinice je [[Marigot (Saint-Martin)\|Marigot]]. * Južni dio otoka službeno se naziva [[Sint Maarten\|Zemlja Sveti Martin]] (nizozemski: ''Land Sint Maarten''), te je jedan od četiri ustavne zemlje (uz kontinentalnu Nizozemsku, [[Aruba\|Arubu]] i [[Curaçao]]) koje tvore Kraljevinu Nizozemsku. Do [[10. listopada]] [[2010]]. ovaj dio otoka bio je otočni teritorij (''eilandgebied'') [[Nizozemski Antili\|Nizozemskih Antila]]. Glavni grad Sint Maartena je [[Philipsburg (Sint Maarten)\|Philipsburg]].▼ ▲* Južni dio otoka službeno se naziva [[Sint Maarten\|Zemlja Sveti Martin]] (nizozemski: ''Land Sint Maarten''), te je jedan od četiri ustavne zemlje (uz kontinentalnu Nizozemsku, [[Aruba\|Arubu]] i [[Curaçao]]) koje tvore Kraljevinu Nizozemsku. Do [[10. listopada]] [[2010]]. godine ovaj dio otoka bio je otočni teritorij (''eilandgebied'') [[Nizozemski Antili\|Nizozemskih Antila]]. Glavni grad Sint Maartena je [[Philipsburg (Sint Maarten)\|Philipsburg]]. == Povijest == Line 26 ⟶ 27: Prvi tragovi ljudske prisutnosti stari su otprilike 3500 godina, te vjerojatno pripadaju [[Ciboney]] Indijancima. Oko 800. godine otok naseljavaju [[Taíno]] Indijanci. Ovaj narod je ovdje živio u poljoprivredno-ribarskoj zajednici koja je cijenila umjetnost i duhovnost. Indijanci [[Carib\|Karibi]] dolaze na otok te ubijaju i porobljavaju bivše stanovnike Svetog Martina. U vrijeme dolaske europskih istraživača Karibi su u potpunosti zamijenili ranije stanovništvo otoka. Za vrijeme svog drugog putovanja [[1493]]. godine [[Kristofor Kolumbo]] otkriva otoka i daje mu ime ''Isla de San Martín'' po [[Sveti Martin\|Svetom Martinu]] iz Toursa, zato što je otok otkriven [[11. ~~studenog~~studenoga]], tj. na Martinje. Iako je otok proglašen španjolskim vlasništvom, Kolumbo nikad nije pristao na otok, a njegovo naseljavanje predstavljalo je malu važnost Španjolskoj. Otok je bio privlačniji Francuzima, koji su željeli kolonizirati sve otoke između [[Trinidad]]a i [[Bermuda]], te Nizozemcima kojima je otok bio na pola puta između njihovih kolonija u [[Nova Nizozemska\|Novoj Nizozemskoj]] i [[Brazil]]a. Budući da je mali broj ljudi nastanjivao ovaj otok, Nizozemci su relativno lagano podigli naselje 1631., te utvrdu Amsterdam kao zaštitu od napadača. Prvi nizozemski guverner postao je Jan Claeszen Van Campen, a [[Nizozemska istočnoindijska kompanija]] pokrenula je vađenje soli. Na otok su došli i Francuzi i Britanci, a ubrzo i Španjolci koji su zbog želje za kontrolom nad trgovinom soli sada pokazali interes za otok. [[Osamdesetogodišnji rat]] između Španjolske i Nizozemske također je bio jedan od razloga za napad. Godine [[1633]]. godine Španjolci oduzimaju Nizozemcima otok, te protjerivaju koloniste. Na Point Blanche osnivaju vlastitu utvrdu. Iako su Nizozemci u nekoliko navrata pokušali vratiti otok, svi napadi bili su neuspješni. Petnaest godina nakon što je Španjolska osvojila otok završio je rat. Budući da je nestala potreba za karipskom bazom, a i sam otok nije donosio dobit, [[1648]]. godine Španjolci prestaju braniti te napuštaju otok. Nakon što je otok postao ponovno slobodan, Nizozemci i Francuzi ponovno žele ovdje pokrenuti svoja naselja. Nizozemski kolonijalisti došli su sa [[Sveti Eustazije\|Svetog Eustazija]], dok su francuski došli sa [[Sveti Kristofor (otok)\|Svetog Kristofora]]. Iako je u početku postojao sukob između ove dvije skupine, obje strane su shvatile da njihovi protivnici neće lako odustati od svojih namjera. Kako bi spriječili rat, [[1648]]. godine dvije zemlje potpisuju Concordijski sporazum kojim je otok podijeljen na dva dijela. Francuska strana dobila je veći dio teritorija zbog prijetnje mornaricom. Unatoč sporazumu, odnosi između dvije strane otoka nisu uvijek bile prijateljske. Između [[1648]]. i [[1816]]. godine zbog sukoba je šesnaest puta došlo do promjene granice. Na kraju su Francuzi dobili ipak osjetno veći dio otoka. Iako su Španjolci prvi počeli s dovođenjem [[rob]]ova, njihov broj je bio mali. Zbog masovnijeg uzgoja pamuka, duhana i šećerne trske na plantaže je doveden veliki broj robova koji su premašili broj zemljovlasnika. Zbog okrutnog tretmana robovi su organizirali pobune, te se njihova brojčana snaga nije više mogla zanemarivati. Na svojoj strani Francuzi su ukinuli ropstvo [[12. srpnja]] [[1848]]. godine, dok su Nizozemci to učinili petnaest godina kasnije. Nakon ukidanja ropstva plantaže su počele propadati, a gospodarstvo otoka bilo je u problemima. Važan ekonomski oporavak dogodio se [[1939]]. godine kada je Sveti Martin proglašen neporeznom zonom. Nizozemci su se već [[1950-ih]] počeli orijentirati na [[turizam]], dok su Francuzi počeli s razvojem te aktivnosti tek dvadesetak godina kasnije. Turizam je trenutno pokretačka aktivnost gospodarstva otoka.<ref>[http://www.st-maarten.com/history.htm St. Maarten: Bits of history"]. Turistički ured Sv. Martina., pristupljeno 30. siječnja 2012. {{eng ~~icon~~oznaka}}</ref> Dana [[5. rujna]] [[1995]]. godine, uragan Luis nanio je otoku veliku štetu, 35 godina nakon velikog uragana Donna. == Zemljopis == [[~~Image~~Slika:Saint Martin.png\|thumb\|Satelitska snimka otoka]] Najbliži susjedni otoci su [[Angvila]] ([[UK]]) i [[Sveti Bartolomej (otok)\|Sveti Bartolomej]] ([[Francuska]]) koji se nalaze na istom podmorskom platou čija je prosječna visina -40 m. Iako vidljivi sa otoka, [[Saba (otok)\|Saba]] ([[Nizozemska]]), [[Sveti Eustazije]] (Nizozemska), [[Sveti Kristofor (otok)\|Sveti Kristofor]] (neovisna država [[Sveti Kristofor i Nevis]]) nešto su udaljeniji od ova dva otoka. Line 48 ⟶ 50: === Klima === Na otoku vlada [[oceanska klima]], sa izmjenjivim suhim (od prosinca do svibnja) i vlažnim (od lipnja do studenog) razdobljima. Obilne padaline i cikloni vrlo su mogući u vlažnom razdoblju. Temperature godišnje variraju od 17°C do 35°C<ref>[http://sxm.meteo.free.fr/meteo-Moy.html Prosječne temperature], pristupljeno 30. siječnja 2012. {{fra ~~icon~~oznaka}}</ref>, dok je prosječna temperatura 27°C. Temperatura mora godišnje se radikalno ne mijenja, a varira između 25°C i 28°C. === Flora === Line 61 ⟶ 63: == Gospodarstvo i turizam == [[~~File~~Slika:Sint Maarten 2.jpg\|thumb\|left\|Plaža na nizozemskoj strani]] U prošlosti su nositelji gospodarstva na Svetom Martinu bili uzgoj i proizvodnja [[duhan]]a, indigonosnih biljaka (za dobivanje [[indigo]] boje), [[šećerna trska\|šećerne trske]], [[pamuk]]a, [[sol]]i, kao i [[stočarstvo]]. Od [[1960-ih]] pa do dandanas glavna ekonomska aktivnost na otoku je turizam, koji se često spaja s neporeznim shoppingom. Nizozemska strana otoka poznata je po bogatom noćnom životu, [[plaža]]ma, prodaji [[nakit]]a, egzotičnim pićima na bazi [[rum]]a, te [[kockarnica]]ma. Posebnost francuske strane su nudističke plaže, odjeća, shopping, kao i bogata kuhinja. Line 71 ⟶ 74: == Promet == [[~~Image~~Slika:SXMDanger.jpg\|left\|thumb\|Upozorenje o opasnosti stajanja blizu ograde na plaži Maho.]] [[~~File~~Slika:Airport SXM.jpg\|thumb\| Prilaz zrakoplova Air Francea na otočnu zračnu luku]] Ni jedna od upravnih jedinica na koje je ovaj otok podijeljen ne nalazi se u schengenskoj zoni. Granična kontrola vrši se dolaskom na otok, ali su kontrole između dviju strana otoka rijetke. Od 2007. godine na snazi je francusko-nizozemski sporazum o graničnoj kontroli na Svetom Martinu, kojim se poboljšava granična kontrola u zračnim lukama na ovom otoku. Na otoku se nalaze dvije zračne luke. [[Međunarodna zračna luka Princess Juliana]] nalazi se na nizozemskoj strani otoka i služi kao glavna zračna luka otoka koja može zaprimiti i velike zrakoplove kao što su [[Boeing 747]], [[Airbus A340]], i [[McDonnell Douglas MD-11]]. Ova zračna luka poznata je i posebna po vrlo kratkoj pisti i položaju između plaže i brda. Zbog fascinantnog slijetanja, turisti često fotografiraju dolazak velikih zrakoplova koji za samo nekoliko metara prelijeću kupače na plaži Maho. Line 99 ⟶ 102: === Jezik === Najdominantniji jezik na otoku je [[engleski]] koji je, uz njegovu lokalnu [[Nizozemskoantilski kreolski engleski\|kreolsku]] inačicu<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=vic Ethnologue(16th)], ethnologue.com, pristupljeno 20. travnja 2014.‎</ref> materinski jezik većine lokalnog stanovništva. Uz [[nizozemski]], engleski je i službeni jezik na nizozemskom dijelu otoka, dok je na francuskom dijelu jedini službeni jezik [[francuski]]. Uz ove tri jezika, postoji i manja zajednica govornika [[španjolski\|španjolskog]] jezika. == Izvori == Line 105 ⟶ 108: == Vanjske poveznice == * [http://enwww.~~vacationstmaarten~~stmartinisland.~~com/~~org/ Turistički ured ~~St. Maartena~~Saint-Martina] Službena turistička stranica ~~nizozemske~~francuske strane otoka {[eng oznaka}}/{{fra oznaka}} * [http://www.stmartinisland.org/ Turistički ured Saint-Martina] Službena turistička stranica francuske strane otoka * [http://www.pjiae.com/main.html Međunarodna zračna luka Princess Juliana, St. Maarten] Službena stranica [[Kategorija:Karipski otoci]]

Sveti Martin (otok): razlika između inačica