Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Kubura (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
mNema sažetka uređivanja
Redak 3:
'''Dominikanski samostan i crkva''' vjerski su objekti u gradu [[Dubrovnik]]u.
 
Nalaze se u istočnom dijelu starog <!--dijela-->grada uz [[Dubrovačke zidine|gradske zidine]]. [[Dominikanci]] su osnovali [[samostan]] u Dubrovniku [[1225]]. godine. Čini ga kompleskompleks zgrada među kojima su crkva sv. Dominika, zvonik, klaustar i tri samostanska krila. Nije sa sigurnošću utvrđeno kad je izgradnja započela, neki podatci datiraju iz [[13. stoljeće|13. stoljeća]]. U početku je bio izvan gradskih zidina, ali je zbog njegove obrambene važnosti [[Malo vijeće]] 1301. godine odlučilo da će pučani izgradnju pomoći novčano i svojim radom.<ref name="Muzeji"> Đukić-Bender, V., Arhitektura spomeničke vrijednosti u muzejskoj upotrebi u Dubrovniku, Izvod iz magistarske radnje: "Muzeji u povijesno-spomeničkim zdanjima na dubrovačkom području" Zagreb 1985. // Dubrovački horizonti godina XVIII, br. 26. / ur. Josip Lučić, ISSN 0418-7925. Zagreb : Društvo Dubrovčana i prijatelja dubrovačke starine u Zagrebu, 1986., str. 64.</ref> Unutar samostana se nalazi i djelo venecijanskog majstora, Paola Veneziana. Muzej samostana sadrži vrijedne rukopise i 217 inkunabula, slike dubrovačkih slikara iz 15. i 16. stoljeća: [[Lovro Dobričević|Lovre Dobričevića]], [[Mihajlo Hamzić|Mihajla Hamzića]] i [[Nikola Božidarević|Nikole Božidarevića]] i oltarnu palu "sv. Magdalena", rad slavnog talijanskog slikara [[Tizian]]a iz 1550. godine.
[[Crkva]] je jedna od najvećih [[gotika|gotičkih]] građevina na istočnoj obali [[Jadran]]a. Nacrte je izradio [[Michelozzo|Michelozzo di Bartolomeo]], a gradnju su vodili dubrovački majstori Utešimović, Radomanović i dr.<ref name="Muzeji"/>
 
Redak 37:
* prof. dr o. [[Stjepan Krasić]]
* [[Tomo Basiljević (teolog)|Tomo Basiljević]]
* [[Tomo Botteri]], prior, hrv. pisac i propovjednik<ref name="Večernji"> M. Bo.: [https://www.vecernji.hr/vijesti/hvala-vlado-714702 ''20. travnja - Pješčani sat''], Večernji list, 20. travnja 2002. Pristupljeno 4. srpnja 2017.</ref>
 
== Istraživači ==