Razlika između inačica stranice »Ćiril i Metod«

Dodano 17 bajtova ,  prije 2 godine
bez sažetka
Oznake: mobilni uređaj m.wiki VisualEditor
Godine [[851]]. Ćiril postaje član bizantskog poslanstva arapskom kalifu u Samari, a 856. u doba političkih i crkvenih trzavica Metod napušta svoj položaj arhonta i povlači se u samostan na [[Olimp]]u u [[Mala Azija|Maloj Aziji]]. Malo kasnije za njim dolazi i Ćiril. Ali po nalogu bizantskog cara Mihala, [[860]]. oba brata odlaze kao misionari među tursko-tatarske [[Hazari|Hazare]] u južnoj [[Rusija|Rusiji]].
 
Neposredno nakon povratka iz Rusije angažirani su za novu misiju kod Slavena. Naime, [[862]]. poslanstvo [[MoravskaVelikomoravska Kneževina|moravskog]] kneza [[Rastislav]]a zatražilo je od cara Mihajla biskupa i svećenike koji će propovijedati na [[slavenski jezici|slavenskom jeziku]] [[kršćanstvo|kršćansku vjeru]]. Zadatak je bio velik i delikatan. Na područjima prostrane Rastislavljeve države širili su kršćanstvo već od početka 9. stoljeća [[Njemačka|njemački]] svećenici iz regensburške i pasaunske dijeceze. Rastislav, bojeći se njihovog političkog utjecaja, traži u Bizantu oslonac protiv kralja [[Ludvig Njemački|Ludviga Njemačkog]], ispod čije se vlasti ogorčenom borbom istrgao. Rastisavljeva koncepcija išla je za tim da samostalna moravska crkva s domaćim klerom i vlastitim liturgijskim jezikom postane brana svakom stranom utjecaju.
 
Bizant donekle udovoljava Rastislavovoj želji i šalje mu Ćirila i Metoda. Braća su se za ovaj posao ozbiljno spremili; Ćiril je sastavio prvo slavensko pismo ([[glagoljica|glagoljicu]]) i na jezik makedonskih Slavena iz okolice Soluna (koji su od djetinjstva dobro znali) preveli su najnužnije crkvene knjige. Na taj su način stvorili prvi slavenski književni jezik i postavili temelje slavenskoj književnosti. Godine [[863]]. braća kreću na put i stižu [[864]]. knezu Rastislavu koji ih je gostoljubivo primio, ali uspjeh njihove misije, mnogobrojni učenici i narodne simpatije izazivaju reakciju njemačkog klera. Protiv slavenskih misionara počinje podmukla borba njemačkog svećenstva. Glavni argument protivnika slavenske liturgije bila je tzv. [[Trojezična hereza|trojezična teorija]] prema kojoj postoje samo tri sveta jezika na kojima se mogu vršiti vjerski obredi: [[hebrejski]], [[grčki]] i [[latinski]].
Anonimni suradnik