Inačica od 27. travnja 2019. u 15:18 uredi RadioElectrico (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 6.429 edits Nema sažetka uređivanja Oznaka: VisualEditor ← Starija izmjena		Inačica od 27. travnja 2019. u 15:24 uredi ukloni ovu izmjenu RadioElectrico (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 6.429 edits Nema sažetka uređivanja Oznaka: VisualEditor Novija izmjena →
Redak 2: Termin "''post-Marxism''" su prvi upotrijepili Ernesto Laclau i Chantal Mouffe (University of Essex) u djelu "Hegemony and Socialist Strategy" iz 1985. godine. Postmarksistička misao je imala velikog utjecaja na formiranje suvremene tzv. [[Nova ljevica\|nove ljevice]] nakon 1968. godine, kroz - prema nazivu kojega je bio predložio njemački marksist i jedan od osnivača [[Zelena politika\|"Zelenih"]] [[Rudi Dutsckhe]] - [[Dugi marš kroz institucije\|"dugi marš kroz institucije"]], u kojem su ljevičari uspjeli uspostaviti projekte novih lijevih politika unutar postojećih velikih političkih stranaka, te pokrenuli razne ~~organizacija~~organizacije koje se bave [[socijalna pravda\|socijalnom pravdom]], [[Feminizam\|feminizmom]] i interesima raznih vrsta društvenih manjina. Za razliku od "ortodoksnog" marksizma, postmarksisti ne sagledavaju gospodarstvo kao temelj svekolikog društvenog života, nego tek kao jedno u nizu područja u kojem se ostvaruju interesi sukobljenih - potlačenih i tlačiteljskih - društvenih grupa. Također, za razliku od ranijih ljevičara, postmarksisti uopće ne pokazuju osobitu sklonost da dokazuju svoju privrženost misli "klasika marksizma", niti da se koriste baš onom terminologijom i baš onim intelektualnim konceptima kakvima su se koristile generacije ljevičara od kraja 19. pa do pred kraj 20. stoljeća.

Postmarksizam: razlika između inačica