Operacija Neretva '93

Operacija Neretva '93. bila je Muslimansko-bošnjačka ratna operacija koju su sprovele tzv. Armije RBiH i mudžahedini odnosno MOS protiv Hrvata.

Operacija Neretva '93.
sukob: Bošnjačko-hrvatski sukob
Vrijeme Mjesto Srednja Bosna, sjeverna Hercegovina, Neretvanska dolina Ishod
Sukobljene strane
Muslimansko-bošnjački dio RBiH	Hrvatska Republika Herceg-Bosna
Zapovjednici
Alija Izetbegović (predsjednik RBiH) Sefer Halilović (zapovjednik Armije RBiH 1992. - 1993.) Rasim Delić (zapovjednik Armije RBiH 1993. - 1995.) Enver Hadžihasanović (zapovjednik 3. korpusa Armije RBiH) Arif Pašalić (zapovjednik 4. korpusa Armije RBiH) Blaž Kraljević † (zapovjednik HOS-a u Hercegovini)	Mate Boban (predsjednik Herceg-Bosne) Bruno Stojić (ministar obrane) Žarko Tole Milivoj Petković Slobodan Praljak Ante Roso Valentin Ćorić (zapovjednik vojne policije HVO-a)

Muslimansko-bošnjački osvajači namjeravali su ovladati dolinom Neretve i izbiti na Jadransko more. Sprovedena je na vrhuncu velikobošnjačke agresije na Hrvate Bosne i Hercegovine. Pri tome su računali na Muslimane u HVO-u kao infiltrirani element u hrvatskim redovima koji će se aktivirati.

Poduzeta je koordinirano sa Srbima u tzv. Republici Srpskoj Krajini i Republici Srpskoj. Službeni nadnevak početka naknadno je lažiran i pomaknut za nekoliko dana poslije, zbog muslimansko-bošnjačkih ratnih zločina počinjenih nad Hrvatima a na prostoru te akcije koji su inkriminirali muslimansko-bošnjačko državno i vojno vodstvo.

Priprema akcije je bilo početkom srpnja 1993., kad je južni dio općine Novog Travnika našao se u potpunom okruženju snaga Armije BiH. Početak akcije bio je početkom rujna 1993. godine. Muslimansko-bošnjačke snage poduzele su ju na prostoru Hercegovine i južnog dijela središnje Bosne protiv Hrvata koje je branilo Hrvatsko vijeće obrane (HVO). Osnovni cilj operacije bio je osvojiti područja Makljena i grada Prozora i zatim područja sela Vrdi, čijim bi osvajanjem u vrlo nepovoljan položaj došao zapadni dio Mostara koji je nadzirao HVO. Ispunjenjem tog cilja u prvoj fazi muslimansko-bošnjačkim snagama bi omogućilo nesmetanu prometnu povezanost vlastitih snaga 4., 6. i 3. korpusa te cjelovit nadzor na hidroenergetskim sustavima u dolini rijeke Neretve. To bi omogućilo napredovanje prema strateškim područjima s kojih je moguć nadzor nad dijelovima zapadne Hercegovine. Sekundarni učinak uspješno sprovođenje operacije Neretva '93 značilo bi potpuno osamljivanje enklava HVO-a u središnjoj Bosni koje licemjerna međunarodna zajednica nikad nije niti razmatrala proglasiti sigurnom oazom (safe heaven) i na kraju konačan kraj otpora snaga HVO-a u njima.