Riječka krpica: razlika između inačica

[[Datoteka:Rijecka krpica HDA 300109.jpg|mini|Fotografija Riječke krpice snimljena na ploči u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu]]

 

Riječka krpica je za naredno razdoblje uredila posebni pravni status Rijeke, koja je 1748. godine bila uključena u tzv. Austrijsko primorje (''Littorale Austriaco''), koje je izuzimanjem dijelova raznih kraljevina i markgrofovija bilo ustrojeno bilo ustrojeno 1748. godine, s Rijekom i [[Trst|Trstom]] kao glavnim lukama. Odlukom [[Marija Terezija Austrijska|carice Marije Terezije]] od 9. kolovoza 1776. godine je Rijeka bila izuzeta iz Austrijskog primorja i uključena kao dio [[Severinska županija|Severinske županije]], unutar [[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Banske Hrvatske]]. Car [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Josipa II.]] je, potom, u daljnoj reformi teritorijalnog ustroja već 1786. ukinuo Severinsku županijau a od riječkoga, bakarskoga i vinodolskoga kotara stvorio jedinicu Ugarsko primorje (''Littorale Ungarico'') pod izravnom upravom [[Pešta|Pešte]]; jedino je u sudskim poslovima područje i dalje bilo podvrgnuto Zagrebu. Od 1809. godine je Rijeka opet bila izvan sastava [[Zemlje Krune sv. Stjepana|Zemalja Krune Svetog Stjepana]], najprije do 1813. u sastavu Napoleonovih [[Ilirske pokrajine|Ilirskih provincija]], a potom do 1822. godine pod izravnom upravom Beča u sklopu [[Kraljevina Ilirija|Kraljevine Ilirije]]. Nejasni status Rijeke nastavio se do [[Revolucija u Mađarskoj 1848.|Mađarske revolucije 1848. godine]], kada ban [[Josip Jelačić]] uspostavlja vlast Hrvatske nad gradom. Car [[Franjo Josip I.|Franjo Josip]] novo stanje proglašava službeno 7. travnja 1850. g. riječima: "Kraljevine Hrvatsku i Slavoniju, uklopno s hrvatskim Primorjem i s gradom Rijekom zajedno sa zemljištem njegovim, uvrstili smo paragrafom 1. i 73. državnog ustava, posve nezavisno od Ugarske, među krunovine našeg carstva."