Razlika između inačica stranice »Sivi vuk«

Obrisano 1.156 bajtova ,  prije 2 godine
uklanjanje izmjene 5246405 suradnika Dvanaesti Igrač (razgovor) - izvor podataka: referentni stručnjaci koji se bave istraživanjima vuka u Hrvatskoj (veterinarski fakultet, ministarstvo, javne ustanove za zaštitu prirode i sl...) niže je navedena i posljednja literatura na tu temu.
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
(uklanjanje izmjene 5246405 suradnika Dvanaesti Igrač (razgovor) - izvor podataka: referentni stručnjaci koji se bave istraživanjima vuka u Hrvatskoj (veterinarski fakultet, ministarstvo, javne ustanove za zaštitu prirode i sl...) niže je navedena i posljednja literatura na tu temu.)
Oznaka: uklanjanje
== Vukovi u Hrvatskoj ==
 
Populacija vuka u Hrvatskoj dio je veće Dinarsko-balkanske populacije koja nastanjuje Sloveniju, Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu te se nastavlja na jug Dinarida. Za cijelu tu populaciju procjenjuje se da ima oko 3900 vukova te da je uglavnom stabilna tijekom zadnjih 6 godina<ref>Kaczensky, P., Chapron, G., von Arx, M., Huber, Gj., Andrén, H., Linnell, J. (editors) (2012): Status, management and distribution of large carnivores – bear, lynx, wolf & wolverine – in Europe</ref>. Prema zadnjim procjenama Hrvatske agencije za okoliš i prirodu iz 2015. godine, u Hrvatskoj živi 156 jedinki vuka u 49 čopora<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.dropbox.com/s/iqzrsyfvs0v3t70/Stanje%20populacije%202015.pdf?dl=0|title=Izvješće o stanju populacije vuka u Hrvatskoj u 2015. godini|author=Hrvatska agencija za okoliš i prirodu|date=studeni, 2015.|work=|language=|publisher=|accessdate={{subst:TRENUTAČNIDAN}}. {{subst:TRENUTAČNIMJESECIME}} {{subst:TRENUTAČNAGODINA}}.}}</ref>. U Hrvatskoj je vuk stalno prisutan uzduž Dinarida, od granice sa Slovenijom do Crne Gore. Prema karti rasprostranjenosti u 2013. godini, u Hrvatskoj je vuk prisutan na 18 213 km2 , a povremeno se pojavljuje na još 6072 km2 . Rasprostranjenost populacije vuka u Hrvatskoj prostire se na području 9 županija: Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Ličko-senjska, Primorsko-goranska, Istarska, Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska. U 2015. godini područje rasprostranjenosti nije se mijenjalo u odnosu na 2013. i 2014. godinu.
Prema najnovijoj procjeni Državnog zavoda za zaštitu prirode iz veljače 2017. godine, u Hrvatskoj živi od 2500 do 3000 jedinki vuka, tj. u prosjeku 40% više nego u ostalim europskim državama, gledajući na površinu istih. Vrsta je rasprostranjena u cijeloj državi tako da se u posljednje vrijeme prijavljuju viđenja i po manjim gorama Sjeverozapadne Hrvatske, Slavonije, te na nekim većim Jadranskim otocima kojima je do sada najveći i time najopasniji predator bio čagalj(lat.Canis), pa je time i on sam ugrožen.
Nije ih neobično zateći u blizini ljudi, a zadnjih godina se učestalost njihovih napada na stoku povećala, napose u selima dalmatinske zagore. Pritom nije problem autohtoni sivi vuk, već bijeli vuk uvežen sa sjevera Europe koji je izrazito agresivniji, oportunistički nastrojen i za razliku od sivog domaćeg, ne pokazuje strah od blizine ljudi te ne zazire od napada na stoku zatvorenu u gospodarskim objektima poput štala i torova. U većini slučajeva šteta je 100%, jer spomenuti invazivni vuk za razliku od sivog ne ubija samo da bi preživio, nego iz čistog zadovoljstva. Valja pripomenuti da su mu osim stoke posebna poslastica psi i to svih vrsta tako da nerijetko osim lovačkih stradaju i kućni i pastirski psi. Nažalost,
poslijednjih par godina zabilježeno je nekoliko napada na ljude i to na pastire koji su pokušavali obraniti svoje stado.
Također je zabilježen slučaj napada na maloljetnu dijete na području Like, točnije općine Donji Lapac.
 
Vuk je u Republici Hrvatskoj strogo zaštićena vrsta sukladno Zakonu o zaštiti prirode<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.zakon.hr/z/403/Zakon-o-za%C5%A1titi-prirode|title=Zakon o zaštiti prirode|author=MZOIP|date=2019|work=|language=|publisher=|accessdate={{subst:TRENUTAČNIDAN}}. {{subst:TRENUTAČNIMJESECIME}} {{subst:TRENUTAČNAGODINA}}.}}</ref>, odnosno Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama<ref>{{Citiranje weba|url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2016_08_73_1745.html|title=Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama|author=MZOIP|date=2016|work=|language=|publisher=|accessdate={{subst:TRENUTAČNIDAN}}. {{subst:TRENUTAČNIMJESECIME}} {{subst:TRENUTAČNAGODINA}}.}}</ref> . Zakonom su zabranjeni svi oblici namjernog hvatanja ili ubijanja, namjerno uznemiravanje, posebno u vrijeme razmnožavanja i podizanja mladih te oštećivanje ili uništavanje područja za razmnožavanje ili odmaranje vuka kao strogo zaštićene vrste.
https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/djecake-napale-zvijeri-vucica-i-medvjedica.html
 
Uz sve navedeno oštečenici(stočari), ne dobivaju niti približan dio stvarne vrijednosti zaklane stoke, mada im je država dužna isplatiti protuvrijednost u cijelosti, jer je taj isti vuk strogo zaštićena vrsta u Republici Hrvatskoj i kazna za odstrel istoga iznosi čak 50,000HRK, a kvote za odstrel na godišnjoj razini su svega nekoliko jedinki što je s obzirom na brzinu reprodukcije i širenje te vrste zanemariva brojka.
 
Mnogobrojni apeli od strane već spomenutih stočara, lovačkih društava i općenito mnogo stručnih osoba od vladajućih struktura i resornih ministarstava, nitko nije poduzeo apsolutno ništa.Vukovi i dalje nesmetano kolju, a ionako potpuno osiromašeni seljaci mogu samo sjediti, gledati i plakati kako im se zbog nemara državnih struktura i vladajućih mehanizama u državi zatire sav trud i djedovina.
Tako će nažalost i ostati zbog nekompetentnosti a još više zbog ignorirajućeg stava i nedostatka bilo kakve empatije prema "malom" čovjeku.
 
Prema kriterijima Svjetske zaklade za zaštitu prirode ([[IUCN]]), vukovi su na Crvenoj listi [[sisavci|sisavaca]] u Hrvatskoj, dakle na popisu ugroženih vrsta. Vukovi u Hrvatskoj stalno su prisutni na području [[Gorski kotar|Gorskoga kotara]], [[Lika|Like]], Banovini i [[Dalmacija|Dalmacije]], odnosno na području veličine 17 468 km<sup>2</sup> ili na 32,4% ukupne površine kopnenoga dijela Hrvatske. Područje na kojemu se vukovi povremeno pojavljuju, su područja oko [[Dinaridi|Dinarida]]. Na području [[Istra|Istre]] (osim [[Ćićarija|Ćićarije]] i [[Učka|Učke]]), kontinentalne i nizinske Hrvatske vukova nema. Praćenjem smrtnosti vukova na području cijele Hrvatske u razdoblju od 1986. do 2006. zabilježeno je smrtno stradanje 144 vukova. Glavni uzrok smrtnosti vukova je čovjek, 83%, gdje kao uzrok prevladava odstrjel (47%), pa stradanje od prometa (34%), dok su drugi ljudski uzroci sporadični. Smrtnost izazvana prirodnim uzrocima zastupljena je sa 7%, od čega bolesti prevladavaju (6%), dok je smrtnost izazvana od drugih vukova zastupljena s 1%.
 
== Vuk u [[mit]]ovima i književnosti ==
34

uređivanja