Otvori glavni izbornik

Promjene

m
bez sažetka
Sudjelovanje u vladi međutim nije dovelo do onih poboljšanja koje je Stjepan Radić očekivao, jer radikali i krug oko kralja [[Aleksandar I. Karađorđević|Aleksandra I. Karađorđevića]] odbija predložene umjerene reforme. Koalicija se raspada krajem [[1926.]] godine i HSS je ponovno u oporbi. Na izborima održanim [[1927.]] godine Hrvatska seljačka stranka doživljava zamjetljiv pad u broju glasova, iako znatno manje u broju osvojenih mandata.
 
Nakon parlamentarnih izbora 1927. godine HSS sa [[Samostalna demokratska stranka|Samostalnom demokratskom strankom]] [[Svetozar Pribićević|Svetozara Pribićevića]] stvorila je [[Seljačko-demokratska koalicija|Seljačko-demokratsku koaliciju]].<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=26418 Hrvatska enciklopedija: Hrvatska seljačka stranka], pristupljeno 19. siječnja 2016.</ref>&nbsp;
 
Dok je djelovala i postojala u [[Bačka|Bačkoj]], Hrvatska seljačka stranka svojim djelovanjem uvelike je pridonijela očitovanju [[Bunjevci|Bunjevaca]] i [[Šokci|Šokaca]] kao Hrvata, u smislu da je učvrstila već postojeće nacionalno ime Hrvata među tamošnjim Hrvatima, njihovo nacionalno osvještavanje i nacionalnu integraciju bačkih Bunjevaca i Šokaca s ostatkom Hrvata, odnosno utjecala je na one koji su se kolebali oko nacionalnog izjašnjavanja da se javno izjasne kao Hrvati.<ref name="Bara">[http://radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=4111&arc=4111 Radio Subotica na hrvatskom] Marija Matković/Siniša Jurić: Utjecaj HSS pridonio nacionalnoj osviještenosti Hrvata u Bačkoj, 24. kolovoza 2009. ([[Mario Bara]] na predavanju pod nazivom «Hrvatska seljačka stranka u Bačkoj – političko, kulturno i gospodarsko djelovanje»)</ref><ref name="subotica.info">[http://www.subotica.info/2009/08/22/hrvatska-seljacka-stranka-u-backoj Hrvatska seljačka stranka u Bačkoj], subotica.info, 22. kolovoza 2009., pristupljeno 14. siječnja 2016.</ref> Početci djelovalanja Hrvatske seljačke stranke u Bačkoj su od [[1930-ih]] godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Tada je stranka djelovala uglavnom na području kulture, utječući prijeko kulturnih i prosvjetnih društava a poslije se je proširila na svaki aspekt društvenog djelovanja ([[šport]], [[kultura]], [[prosvjeta]], [[umjetnost]] i ini). Tek od [[1935.]] godine uspjeli su nešto konkretno poduzeti. Sve je to bilo plodom djelovanja HSS-ovih organizacija ([[Seljačka sloga]], [[Gospodarska sloga]], [[Hrvatska športska sloga]], [[Hrvatski radnički savez]]) ili organizacija koje su angažirale članstvo HSS-a ili ljude bliske HSS-u.<ref name="Bara"/><ref name="subotica.info"/> U ono doba nejasno definiranih teritorijalnih granica, neki čelnici Hrvatske seljačke stranke su se zalagali i za pripajanje (dijelova) Bačke matici Hrvatskoj.<ref name="Bara"/><ref name="subotica.info"/>
Približno s [[1952.]] godinom, osjećaju se komunisti dovoljno sigurnima da već marginalizirane HSS-ovce posve isključe iz rukovođenja zemljom.
 
Da je HSS-ova ideja ostala u narodu prisutnom vidimo iz činjenice kako je u razdoblju najčvršće komunističke vladavine, [[1955.]] godine, na pokop&nbsp; bivšega bana Banovine Hrvatske [[Ivan Šubašić|Ivana Šubašića]] došlo oko 10.000 ljudi (za koji je javnost bila obaviještena jedino osmrtnicom udovice Vlaste Šubašić).<ref>Zdenko Radelić, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=29647 "Ivan Šubašić i Juraj Šutej pod paskom Ozne"], ''Časopis za suvremenu povijest'', sv. 39, br. 2, listopad 2007., str. 365.</ref>
 
Najveću aktivnost u inozemstvu HSS razvio je u Kanadi.<ref name="H.Matković"/> Nakon Mačekove smrti, [[1964.]] godine, Krnjević postaje predsjednikom stranke i ostaje na tom položaju do svoje smrti [[1988.]] godine.
Godine [[1989.]], u okviru snažnog pokreta za pluralizam i demokraciju u Hrvatskoj, javljaju se dvije skupine starih članova HSS-a, koje uz nekoliko mlađih ljudi rade na obnovi stranke u domovini. Jedna skupina organizira [[20. studenoga]] [[1989.]] godine obnoviteljsku/osnivačku skupštinu. Za predsjednika je izabran dr. [[Nikola Novaković]], za prvog potpredsjednika [[Ivan Zvonimir Čičak]], za drugog [[Tomislav Jugović]]. Stranka biva legalizirana u veljači [[1990.]] godine, zajedno s drugim novoosnovanim strankama ([[HSLS]], [[HDZ]] i inima).
 
Između Novakovića i Čička ubrzo dolazi do sukoba. [[24. ožujka]] 1990. godine Skupština HSS-a osuđuje odluku Novakovića o pristupanju [[Koalicija narodnog sporazuma|Koaliciji narodnog sporazuma]], te ga smjenjuje i za predsjednika izabire Čička. Novakovićevi pristaše odriču legitimnost te skupštine, pa se tako na prvim slobodnim izborima u travnju i svibnju 1990. godine pojavljuju dvije skupine koje nose isto ime. Čičkov HSS sudjeluje u [[HDB|koaliciji]] s [[HDZ]]-om; ne osvajaju nijedan mandat, dok Novakovićev HSS osvaja tri mandata.&nbsp;
 
Javlja se još nekoliko frakcijskih skupina. Osim simboličkog prava na "radićevsku tradiciju" (na koju se, kao jednu od tri sastavnice svojeg programa, poziva i [[HDZ]]) i liderskih sukoba, "u igri" je i potencijalno pravo na naslijeđe velike imovine koja je bila u vlasništvu starog HSS-a i konfiscirana prvo za ustaškog, a zatim i za komunističkog režima. Zagovornici ujedinjenja, u suradnji sa Središnjim odborom u [[Bruxelles]]u, osnivaju [[9. prosinca]] 1990. godine stranku pod nazivom "HSS braće Radić". Ponajviše zahvaljujući [[Drago Stipac|Dragi Stipcu]], dolazi do sporazuma i [[25.]] svibnja [[1991.]] održana je ujediniteljska skupština, gdje se sve frakcije (uključujući i vodstvo u emigraciji) ujedinjuju pa je "uz prijenos legitimiteta stranke sa Središnjeg odbora HSS-a iz Bruxellesa, HSS nastavio političko djelovanje kao jedinstvena formacija".<ref name="Hrvoje Matković">Hrvoje Matković, ''Povijest Hrvatske seljačke stranke'', Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 1999., ISBN 953-6308-13-4, str. 513.-516.</ref> Za predsjednika je izabran [[Drago Stipac]].<ref name="Hrvoje Matković"/>
Na Parlamentarnim izborima 2011. godine stranka doživljava izborni fijasko i osvaja samo jedno zastupničko mjesto i to u 2. izbornoj jedinici, mandate nisu osvojili dotadašnji ministri Božidar Pankretić i Damir Bajs kao ni dotadašnja zastupnica [[Marijana Petir]], jedino je tadašnji predsjednik stranke Josip Friščić uspio ući u Sabor.
 
Na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2015.|Parlamentarnim izborima 2015. godine]] stranka sudjeluje kao dio [[Domoljubna koalicija|Domoljubne koalicije]] i osvaja jedno zastupničko mjesto i to u 2. izbornoj jedinici, mandat je osvojio predsjednik stranke [[Branko Hrg]].<ref>[http://www.24sata.hr/politika/poznata-su-sva-imena-evo-tko-je-sve-izborio-stolicu-u-saboru-446115 ''Poznata su sva imena: Evo tko je sve izborio stolicu u Saboru''], ''[[24sata]]'', 9. studenoga 2015., pristupljeno 13. siječnja 2016.</ref> [[5. veljače]] 2016. godine, sukladno Aneksu sporazuma s HDZ-om, HSS dobio je i drugoga zastupnika u Saboru, Davora Vlaovića.<ref>[http://vijesti.hrt.hr/320960/hrg-za-nekoliko-dana-hss-u-i-treci-zastupnik ''Hrg: Za nekoliko dana HSS-u i treći zastupnik''], [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]], [[HINA]], 7. veljače 2016.,&nbsp; pristupljeno 18. ožujka 2016.</ref> Na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2016.|izvanrednim izborima za Hrvatski sabor]] [[11. rujna]] [[2016.]] godine u sklopu [[Narodna koalicija|Narodne koalicije]] HSS osvaja pet zastupničkih mjesta (Stjepan Kožić, Ana-Marija Petin, Davor Vlaović, Željko Lenart i Krešo Beljak).<ref>[http://www.jutarnji.hr/izbori2016/izborne-vijesti-2016/svi-ljudi-u-novom-sazivu-hrvatskog-sabora-ovo-je-151-osoba-koja-ce-sljedece-cetiri-godine-zastupati-hrvatske-gradane/4688588/ Svi ljudi u novom sazivu Hrvatskog sabora: Ovo je 151 osoba koja će sljedeće četiri godine zastupati hrvatske građane], ''[[Jutarnji list]]'', 12. rujna 2016., pristupljeno 14. rujna 2016.</ref> Nakon izbora HSS je, 20. rujna 2016. godine, dao podršku HDZ-u za sastavljanje Vlade, čime se dogodio rijetko viđeni obrat u hrvatskoj politici.<ref>D.H., [http://www.index.hr/vijesti/clanak/beljak-hss-daje-svoje-potpise-hdzu-ovo-je-kraj-mostovih-ucjena/920731.aspx Beljak: HSS daje svoje potpise HDZ-u, ovo je kraj MOST-ovih ucjena], index.hr,&nbsp; 20. rujna 2016., pristupljeno 26. rujna 2016.</ref>
 
==== Predstavnički izbori ====
'''Europski parlament'''
 
Hrvatska seljačka stranka trenutno nema niti jednoga zastupnika&nbsp; u Europskom parlamentu.
 
==== Regionalna samouprava ====
U razdoblju od 1989. do 1991. godine, kako je gore opisano, naslov predsjednika HSS-a nosili su [[Nikola Novaković]] (1989.-1991.) i [[Ivan Zvonimir Čičak]] (1990.-1991.), neko vrijeme paralelno u dvije frakcije. Osim toga postojale su skupine koje nisu priznavale nijednoga, i vodstvo HSS-a u emigraciji. Tako oni nisu bili predsjednici HSS-a u pravom smislu.
 
==&nbsp; Počasni predsjednici ==
* [[Drago Stipac]]<ref name="he">[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=58115 Hrvatska enciklopedija: Stipac, Drago], pristupljeno 16. siječnja 2016.</ref><ref>[http://www.hic.hr/dom/411/dom09.htm Domovinski rat. Spomenar: 31. siječnja – 6. veljače], priredio: [[Luka Gavranović]], ''Dom i Svijet'', br. 411, 31. siječnja 2002., pristupljeno 16. siječnja 2016.</ref> (1994.-1995.)
* [[Josip Torbar (ml.)|Josip Torbar]]<ref>{{citiranje weba|url=http://www.hss.hr/vodstvo-stranke/dr-josip-torbar/ |title=Dr. Josip Torbar |izdavač=Hrvatska seljačka stranka |accessdate=13. siječnja 2016.}}</ref> (1996.-2013.)