Joseph Larmor: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nadopunio Joseph Larmor |
Nadopunio Joseph Larmor |
||
Redak 104:
:<math> \chi = - \frac{N \cdot Z \cdot e^2 \cdot \bar{r}^2}{6 \cdot m \cdot c^2} </math>
Inducirana polarizacija ima pozitivan smjer od smjera magnetskog polja. Magnetska susceptibilnost je negativna. Odatle vidimo, da je [[dijamagnetizam]] opće svojstvo svih atoma. U tvarima, koje se ponašaju paramagnetski dijamagnetičnost je zastrta [[Paramagnetizam|paramagnetizmom]], koji potječe od stalnih (permanentnih) [[magnet]]a.
Mjesto da računamo s polarizacijom po m<sup>2</sup> možemo računati i s polarizacijom po [[gram]]u. ''N'' u gornjoj jednadžbi tada nam znači broj atoma po gramu. Ako sa ''A'' označimo [[Relativna atomska masa|atomsku težinu elementa]], tad je broj atoma u 1 g dan omjerom između [[Avogadrov broj|Avogadrovog broja]] ''L'' i atomske težine. Magnetska susceptibilnost po gramu iznosi, dakle:
Redak 114:
Na osnovu teoretskog izraza za dijamagnetičku susceptibilnost možemo izračunati promjer atoma. Ta nova metoda stoji u suglasju s ostalim određivanjima veličine atoma. Prema elementima s najvišim rednim brojem postaje prosječni polumjer sve manji, što znači da su elektroni bliže privučeni atomskoj jezgri.
{| class="wikitable"
|+ Dijamagnetizam i atomski polumjer
|-
! scope="col" | [[Kemijski element]]
! scope="col" | Z
! scope="col" | A
! scope="col" | ''ζ<sub>g</sub>''/10<sup>-6</sup>
! scope="col" | ''r''<sup>2</sup> = - 3,5∙10<sup>-11</sup>∙''A/Z''∙''ζ<sub>g</sub>''
|-
| [[Klor]]
| 17
| 35,5
| -0,6
| 4∙10<sup>-18</sup> cm<sup>2</sup>
|-
| [[Brom]]
| 35
| 80
| -0,4
| 3∙10<sup>-18</sup> cm<sup>2</sup>
|-
| [[Živa]]
| 80
| 200
| -0,2
| 2∙10<sup>-18</sup> cm<sup>2</sup>
|-
| [[Bizmut]]
| 83
| 209
| -1,2
| 90∙10<sup>-18</sup> cm<sup>2</sup>
|-
|}
Za bizmut dobiva se prevelik polumjer atoma. To odstupanje od klasične jednadžbe za [[susceptibilnost]] objasnila je [[kvantna teorija]]. <ref> [[Ivan Supek]]: "Nova fizika", Školska knjiga Zagreb, 1966.</ref>
==Izvori==
| |||