Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Redak 33:
Habsburgovci su skupili veliku vojsku i 1537. nastojali osloboditi Slavoniju, ali je njihov vojskovođa [[Ivan Katzianer]] teško potučen kod [[bitka kod Gorjana|Gorjana]]. Osmanlije nastavljaju prodore i do 1552. osvajaju Moslavinu, Viroviticu, Čazmu i dolaze do najzapadnije točke, do rijeke Česme. Tu se granica stabilizirala. Hrvati podizu za obranu utvrdu Sisak, a na moru se u Senju utvrđuju uskoci koji su napustili Klis.
 
Godine 1556. Turci-Osmanlije zauzeli su [[Hrvatska Kostajnica|Kostajnicu]] - nazvanu ''vratima Hrvatske''. Hrvatska u idućih dva desetljeća gubi [[Banovina|Banovinu]] i umjesto [[Una|Une]] posljednja crta obrane prelazi na [[Kupa|Kupu]] gdje dominira utvrda Sisak. U tim protuturskim ratovima svu težinu borbe nosili su hrvatski plemići i velikaši, poglavito Zrinski, Frankopani, Erdödyji i drugi. Oni su svojom upornošću i junaštvom često iznenađivali i tursku i austrijsku stranu i postizali zapažene pobjede koje su davale snagu za nove borbe. Međutim, junački otpor [[Nikola Šubić Zrinski|Nikole Šubića Zrinskog]] u [[sigetska bitka|bitci kod Sigeta]] (u Ugarskoj) kada je [[1566.]] zadržao i iscrpio golemu osmanlijsku silu i spasio Beč, zadivio je tadašsnjutadašnju Europu. Stoga je dobio laskavi naziv hrvatskog Leonide, a danas ga i Hrvati i Mađari smatraju svojim nacionalnim junakom.
 
== Postanak hrvatsko-slavonske Vojne krajine ==