Dicmo: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
Oznake: VisualEditor mobilni uređaj m.wiki
vraćeno na inačicu od 18. svibnja 2019. u 10:27 koju je unio Tulkas Astaldo
Redak 111:
* nepoznato - 2
==== Etnička razdioba ====
Od sadašnjih sedam naseljenih mjesta u općini Dicmo šest suih većinomje bilibilo etnički kompaktno hrvatskahrvatskih, a etnički i konfesionalno su mješoviti Sušci. U Sušcima su tradicionalno hrvatske i katoličke obitelji (komšiluci): Bešker, Grubišić, Babić, Bešker-Elez, Maretić i Pavić, a tradicionalno srpske i pravoslavne: Denić, Radoš, Rusić, Simić, Stojanac, Sudar, Stolica, Šerbo i Šušak (po kojoj se naselje i zove, ranije i: Šušci)<ref>Gelo, Jakov. ''Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima''. Zagreb: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., ISBN 953-6667-07-X. ISBN 978-953-6667-07-9.</ref>.
 
u Sušcima je i pravoslavna crkva Uspenja Presvete Bogorodice iz [[1784.]]
Redak 185:
Od [[1918]]. Dicmo je u sastavu [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, veći je broj Dicmana sudjelovao u borbi bilo na strani domobrana, bilo na strani partizana. Osnutkom 10. dalmatinske brigade (''Cetinska brigada'') [[1943]]. godine, stanovništvo Dicma uključilo se u borbu protiv nacističkih okupacijskih snaga.
 
Nakon [[1945]]. nalazi se u [[SFRJ]] u kojoj jetakođer nema bitnih investicija na Dicmu, sve do šezdesetih godina prošlog stoljeća. Na Dicmo je uvedena električna struja, [[1962]]. asfaltirana je cesta Split-Sinj koja prolazi kroz Dicmo Izgrađena je nova osnovna škola, a kasnije je prispio i vodovod.
 
Od [[1990]]. Dicmo je u samostalnoj Republici Hrvatskoj, koja je ponovo uspostavila nekadašnju općinu Dicmo.