Juraj Križanić: razlika između inačica

''Svaki kralj dužan je brinuti se da pribavi svojemu narodu mir ili spokojnost, a svaki kralj nije dužan voditi ratove, ako ne bude napadnut sa strane.''

 

[[Datoteka:Križanić - Gramatično izkazanje ob ruskom jeziku.png|thumb]]

Hrvatskomu je jezikoslovlju osobito zanimljiv zbog svoje gramatike ''Gramatično izkazanje ob ruskom jeziku'', objavljene u Tobolsku 1665. Riječ je o posve usamljenom književnojezičnom pokušaju, gramatici koja se odnosi na jezik [[Ozaljski krug|ozaljskoga kruga]], trodijalekatnu čakavsko-kajkavsko-štokavsku stilizaciju koju su u [[17. stoljeće|17. stoljeću]] njegovali ljudi od pera, književnici i leksikografi na posjedima [[knezovi Zrinski|Zrinski]]h i [[Frankopan]]a, sa središtem u [[Ozalj|Ozlju]]: otuda i naziv [[Hrvatska barokna književnost#Ozaljski krug|ozaljski književno-jezični krug]]. Posebnost je toga jezika opisao Juraj Križanić u svojoj gramatici. Vremenski, ta se gramatika smješta iza [[Bartol Kašić|Kašićeve]] hrvatske i Mikaljine talijanske i zapravo je druga [[gramatika hrvatskoga jezika]]. Međutim, do [[hrvatski jezik|hrvatskoga jezika]] u Križanićevu ''Gramatičnom izkazanju'' treba doprijeti rekonstrukcijom jer je riječ o općeslavenskoj gramatici s primjerima iz svih slavenskih jezika, a na hrvatski se u njoj upozorava ako odstupa od Križanićeva općeslavenskoga sustava. Kada se iz Gramatike izdvoji sve što je ''po hervatsku'' moguće je rekonstruirati hrvatski jezik Križanićeva doba, a to je prema rekonstrukciji M. Moguša jezik ozaljskoga kruga: