Inačica od 17. lipnja 2018. u 20:34 uredi Zeljko (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, IP blok iznimke, Ophoditelji 294.719 edits m uklonjena promjena suradnika Marko Brkljača (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Silverije Oznaka: brzo uklanjanje ← Starija izmjena		Inačica od 21. svibnja 2019. u 17:06 uredi ukloni ovu izmjenu Hmxhmx (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 4.444 edits m čišćenje, typos fixed: bitci → bitki (2) using AWB Novija izmjena →
Redak 69: ===Ratovi s Osmanlijama === {{glavni\|Stogodišnji hrvatsko-turski rat\|Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću\|Vojna krajina}} [[Datoteka:Oton Ivekovic, Nikola Subic Zrinski.jpg\|minijatura\|lijevo\|150px\|Nikola Šubić Zrinski u ~~bitci~~bitki kod Sigeta, [[Oton Iveković]].]] Iako je hrvatski sabor izabrao Ferdinanda Habsburškog za kralja kako bi se odlučnije borio protiv Osmanlija, Hrvatska je gubila sve više teritorija. Već 1522. pali su Knin i Vrana, a 1527. pao je [[Obrovac]] i dolina [[Zrmanja\|Zrmanje]] te je presječena kopnena veza sjevera i juga Hrvatske. Oslabljena građanskim ratom, Kraljevina Hrvatska trpi nove udarce: 1537. unatoč dugotrajnoj obrani [[Petar Kružić\|Petra Kružića]] pao je [[Klis]], zadnji grad pod vlašću hrvatskog bana i sabora u Dalmaciji. Iste godine pala je i [[Požega]]. Od [[1558.]] Slavonski i Hrvatsko-dalmatinski sabor zasjedaju zajedno, kao jedinstveni sabor u [[Zagreb]]u. 1565. [[Sulejman Veličanstveni]] poduzeo je svoj šesti pohod na Ugarsku s više od 150.000 vojnika. Zaustavio ga je [[Nikola Šubić Zrinski]] s 2.500 ljudi u ~~bitci~~bitki kod Sigeta. Mjesec dana su se odupirali i desetkovali Osmanlije dok nisu bili pregaženi, što je omogućilo austrijskim postrojbama dragocjeno vrijeme za organizaciju obrane Beča.<ref>Dupuy, R. Ernest and Dupuy, Trevor. ''The Encyclopedia of Military History.'' New York: Harper & Row, 1970. ISBN 0-06-011139-9</ref> Kraljevim naredbama iz 1553. i 1578., velika područja Kraljevine Hrvatske uz granicu s Osmanskim Carstvom izdvojena su iz vlasti bana i sabora te ustrojena u [[Vojna krajina\|Vojnu krajinu]] po izravnom vlašću bečkih vojnih vlasti. Kako je vojna krajina bila opustošena i izuzetno slabo naseljena, habsburzi su naseljavali [[Vlasi\|Vlahe]], [[Nijemci u Hrvatskoj\|Nijemce]], Mađare, Čehe, Slovake, [[Rusini u Hrvatskoj\|Rusine]], Ukrajince i druge u te predjele. ====Seljačka buna 1573.==== Redak 83: 1591. Sabor donosi ''Odluku o sveopćem zemaljskom ustanku (insurekciji) na obranu domovine i o dostavi hrane vojsci''. Time u ratnim okolnostima, kad ban uputi poziv, u rat moraju poći svi plemići hrvatskog kraljevstva osobno, sve duhovne osobe, građani i kmetovi. [[Datoteka:Karta Slavonije, Hrvatske, Bosne i dijela Dalmacije, 17. st.jpg\|minijatura\|260px\|desno\|Karta hrvatskih zemalja iz 17. stoljeća]] Nakon što je i [[Bihać]] pao pod opsadom [[vezir]]a [[Hasan Predojević\|Hasan-paše Predojevića]] 1592., tek mali dio Hrvatske ostao je slobodan. Preostalih 16,800 km² nazvano je ''ostaci ostataka nekoć slavnog Hrvatskog Kraljevstva'' (lat. ''reliquiae reliquiarum olim inclyti regni Croatiae'')<ref name="Catholic Encyclopedia">[[s:Catholic Encyclopedia (1913)/Croatia\|Katolička enciklopedija, 1913.]]</ref> Nakon [[Bitka kod Siska\|Bitke kod Siska]] [[1593.]] u kojoj je ban [[Toma Bakač]] pobijedio Osmanlije, koji su izgubili 18.000 ljudi, okolnosti se preokreću te hrvatske snage počinju oslobađanje područja. [[1595.]] oslobođena je [[Petrinja]]. Kako je izbila buna ugarskih protestanskih velikaša, kralj nije mogao ratovati na dvije bojišnice, pa je s Osmanlijama potpisao mir. Prvaci pokušaja širenja [[Protestantizam\|protestantizma]] u Hrvatkoj bili su obitelj Ungnad i Juraj Zrinski koji su osnovali tiskaru za širenje materijala. No, protestantizam u Hrvatskoj nije naišao na značajniji odaziv, a nakon ugarske bune hrvatski je sabor odbio tolerirati protestante u Hrvatskoj. Ban Bakač je uzviknuo: "Radije bih raskinuo svaku vezu s Ugarskom nego dozvolio širenje toj kugi." Tako [[1606.]] [[Žitvanski mir]] donosi stabilizaciju hrvatske granice. Hrvatskoj su vraćeni [[Čazma]], Petrinja, Rovišće i [[Moslavina]]. Između 1618. i 1648. vladalo je zatišje zbog [[Tridesetogodišnji rat\|Tridesetogodišnjeg rata]]. Nezadovoljni habsburškom nebrigom za hrvatsku ugroženost od Osmanlija, a pogotovo nakon potpisivanja sramnog [[Vašvarski mir\|Vašvarskog mira]] 1664., koji je nakon hrvatsko-austrijske pobjede bio izrazito povoljan za Turke, [[Nikola Zrinski]] i [[Fran Krsto Frankopan]] pokrenuli su zavjeru kojoj je cilj bio oduprijeti se centralizmu i germanizaciji. Nakon pogibije bana Nikole, njegovu ulogu je preuzeo mlađi brat [[Petar Zrinski\|Petar]]. No, nakon smrti mađarskih velikaša koji su sudjelovali u zavjeri, car [[Leopold II., car Svetog Rimskog Carstva\|Leopold II]]. pogubio je Zrinskog i Frankopana [[30. travnja]] [[1671.]] u Bečkom Novom Mjestu. Posjedi Zrinskih i Frankopana zaplijenjeni su, a članovi obitelji zatočeni ili poslani u samostan. Redak 108: ==Stanovništvo == Prema podacima iz 1802., na prostoru Kraljevine Hrvatske bilo je 400.000 (98,8%) [[rimokatolici\|rimokatolika]] i 4.800 (1,2%) [[pravoslavci\|pravoslavaca]].<ref> Mladen Lorković, Narod i zemlja Hrvata, stranica 86</ref> 1840., mađarski statističar [[Fenyes Elek]] analizirao je nacionalne skupine u Ugarskoj i Hrvatskoj. Prema podacima koje je skupio i obradio, u Kraljevini Hrvatskoj pod Habsburzima živjelo je 526.550 stanovnika sljedeće nacionalne strukture:<ref>Elek Fényes, Magyarország statistikája, Trattner-Károlyi, Pest 1842, stranice 50-52</ref><ref>Mladen Lorković, Narod i zemlja Hrvata, stranica 87</ref> Primorska županija Redak 133: * 145 [[Židovi]] Nacionalnost je prvi put bila uključena u službene austrijske popisne obrasce 1851. Prebrojeno je 868.456 stanovnika u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji. <ref>[http://www.omm1910.hu/hu/nterkepek/czoernig4.jpg Ethnical map of Habsburg Empire (Czoernig 1855)]</ref><ref>[http://www.cedu.ro/programe/vecinii01/chapter02.html Official Austrian census of 1851]</ref> * 625.028 [[Hrvati]] (72,0%) Redak 158: [http://www.krizevci.net/hr/html/vlastelini.html Velikaši Kraljevine Hrvatske iz Križevačke županije] [https://www.academia.edu/25295648/Ante_Vrankovi%C4%87_Ivan_Komersteiner_-_Ikonograf_%C4%8Dudesno_obnovljenog_Hrvatskog_Kraljevstva_Hrvatsko_slovo_br._1099_13._5._2016._str._28_i_br._1100_20._5._2016._str._28-29 Ante Vranković: Ivan Komersteiner - Ikonograf čudesno obnovljenog Hrvatskog Kraljevstva, Hrvatsko slovo, br. 1099, 13. 5. 2016., str. 28 i br. 1100, 20. 5. 2016., str. 28-29] {{Hrvatska}}

Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima: razlika između inačica