Razlika između inačica stranice »Monarhija«

Obrisano 178 bajtova ,  prije 1 godinu
m (uklonjena promjena suradnika 31.217.21.8 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika F karlo)
Oznaka: brzo uklanjanje
Do dolaska [[kršćanstvo|kršćanstva]] u [[Europa|Europu]] su ovdje uglavnom bile izborne monarhije. Različita plemena imala su svoje[[poglavica|poglavice]] koji su u pravilu potjecali iz snažnih i utjecajnih [[obiteljski klan|obiteljskih klanova]] ali nisu poznavali [[nasljedno pravo]] . Nakon smrti jednog poglavice, novi je bio biran uz određeni ritual, ili bi ga jednostavno proklamirali. Neka plemena su samo za određeni rat ili pljačkaški pohod birala [[knez]]a , koji bi nakon obavljenog "posla" ponovo bio običan slobodnjak. Neki drugi oblik vladavine je za seljake - ratnike bio jednostavno neprihvatljiv.
 
To je bilo razdoblje prije [[feudalizam|feudalizma]] i imalo je dijelom odlike [[demokracija|demokracije]] . To je, međutim, kurac
To je bilo razdoblje prije [[feudalizam|feudalizma]] i imalo je dijelom odlike [[demokracija|demokracije]] . To je, međutim, prestalo s kršćanstvom. Kad je car [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] [[Konstantin Veliki]] [[313]]. godine kršćanstvo proglasio jednakopravnim s drugim religijama a kasnije i sam prešao na kršćanstvo, počelo je savezništvo između kršćanskih crkvi i svjetovnih vladara. Crkva je legitimirala apsolutnu vlast vladara i nasljedno pravo idejom da je netko "vladar po Božjoj milosti". Kao protuuslugu, crkva si je osigurala privilegirani položaj i sudjelovanje u vlasti, i to je ostalo u većini država sve do [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] .
 
To je bilo razdoblje prije [[feudalizam|feudalizma]] i imalo je dijelom odlike [[demokracija|demokracije]] . To je, međutim, prestalo s kršćanstvom. Kad je car [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] [[Konstantin Veliki]] [[313]]. godine kršćanstvo proglasio jednakopravnim s drugim religijama a kasnije i sam prešaorešao na kršćanstvo, počelo je savezništvo između kršćanskih crkvi i svjetovnih vladara. Crkva je legitimirala apsolutnu vlast vladara i nasljedno pravo idejom da je netko "vladar po Božjoj milosti". Kao protuuslugu, crkva si je osigurala privilegirani položaj i sudjelovanje u vlasti, i to je ostalo u većini država sve do [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] .
 
Europom tijekom [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] sve više prevladavaju nasljedne monarhije: Monarh je na čelu sklopa manje-više homogenog vladajućeg područja koje onda u obliku [[leno|lena]] dijeli svojim pristašama. Taj feudalni sistem tvori podlogu upravljanja i vojačenja u područjima kojim vlada monarh, ali trpi zbog sve većih zahtjeva vlastele da im lena pređu u vlasništvo s pravom nasljeđivanja kako bi onda oni sa svoje strane mogli dalje ta lena dijeliti svojim sljedbenicima. Do pojave ranih oblika modernih država europski monarh je praktično sve više gubio stvarnu vlast u korist tako formirane feudalne [[vlastela|vlasele]]
1

uređivanje