Đuro Blažeka: razlika između inačica

== Životopis ==

Rođen je u braku Alekse i Emilije (rođ. Sinko). Pored njega obitelj Blažeka ima još sina Vladimira. Odrastao je u [[Čehovec|Čehovcu]]. U Prelogu je [[1982.]] godine završio osnovnu školu, a u [[Varaždin]]u [[1987.]] srednju školu upravno-pravnog smjera. Diplomu profesora kroatistike i južnoslavenskih književnosti stekao je u lipnju [[1992.]] godine na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskome fakultetu Sveučilišta]] u [[Zagreb]]u. Za vrijeme studija dobio je kao najbolji student jednomjesečno usavršavanje [[njemački jezik|njemačkog jezika]] u [[Salzburg]]u (kolovoz [[1991.]]). Na [[jesen]] [[1992.]] upisuje na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu poslijediplomski znanstveni studij lingvistike. [[1998.]] godine magistrirao je s temom ''Govor Preloga'' (mentor. dr. sc. [[Mijo Lončarić]]), a [[2004.]] godine obranio je doktorski rad ''Govori Međimurja'' (mentor dr. sc. Mijo Lončarić). Do [[1998.]] radio je po srednjim školama u Zagrebu, a tada dobiva mjesto predavača za kroatističke jezikoslovne kolegije na Visokoj učiteljskoj školi u [[Čakovec|Čakovcu]] (od [[2007.]] Učiteljski fakultet u Zagrebu - Odsjek u Čakovcu). U nastavno zvanje predavača za predmet Hrvatski jezik izabran je 4. listopada 1999. U nastavno zvanje profesora visoke škole za predmet [[Hrvatski jezik]], izabran je [[10. ožujka]] [[2005.]] [[24. siječnja]] [[2007.]] izabran je u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika, a u znanstveno-nastavno zvanje docenta [[24. svibnja]] [[2007.]] U znanstveno zvanje višeg znanstvenog suradnika izabran je [[29. rujna]] [[2010.]] godine, a u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora [[18. svibnja]] [[2011.]] U znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika izabran je [[17. listopada]] [[2012.]] godine, a u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora [[12. listopada]] [[2016.]] Obnašao je visoke dužnosti u akademskoj zajednici. Od [[1. ožujka]] [[2005.]] do [[30. rujna]] [[2005.]] bio je prodekan za razvoj Visoke učiteljske škole u Čakovcu, a od [[1. listopada]] [[2005.]] do [[12. prosinca]] [[2007.]] dekan. Od [[13. prosinca]] [[2007.]] do [[30. rujna]] [[2009.]] obavljao je dužnost predstojnika (pomoćnika dekana) Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu – Podružnice u Čakovcu. Od [[1. listopada]] [[2009.]] do [[30. rujna]] [[2012.]] bio je član Vijeća društveno-humanističkog područja Sveučilišta u Zagrebu. [[18. veljače]] [[2015.]] imenovan je od Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj na dužnost člana Matičnog odbora za područje humanističkih znanosti - polje filologije.

== Znanstvena, jezikoslovna i dijalektološka djela ==

Još od studentskih dana Intezivno se bavi svim vidovima znanstvene dijalektologije, a posebice dijalektalnom leksikologijom i pseudoanalogonimijom. Proučava sve velike hrvatske dijalekte, a u prvom redu kajkavski. Autor je 5 knjiga i pedesetak znanstvenih radova (najvećim dijelom znanstvenih) od kojih su mnogi objavljeni u najuglednijim lingvističkim časopisima ''(Studia Slavica Academiae Scientiarum Hungaricae, Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Suvremena lingvistika...)'' Za knjigu ''Međimurski dijalekt (Hrvatski kajkavski govori Međimurja)'' dobio je od Matice hrvatske srebrnu plaketu za [[2008.]] godinu. Aktivno je sudjelovao na četrdesetak znanstvenih skupova. Veliki znanstveni dijalektološki trojezični '''Mura menti horvát tájszótár - Rječnik pomurskih Hrvata'' ([[Budimpešta]] [[2009.]]) napravio je s akademikom [[István Nyomárkay|Istvánom Nyomárkajem]] i [[Erika Rácz|Erikom Rácz]]. Hrvatska matica iseljenika proglasila je knjigu najboljom znanstvenom monografijom u [[2009.]] godini među knjižnom produkcijom knjiga iz [[Hrvati|hrvatskoga]] iseljeništva i [[Europa|europskih]] zemalja u kojima žive pripadnici hrvatskih manjina. Ta je knjiga bila rezultat istovremenog projekta kojeg je Đuro Blažeka bio voditelj i koji je financirao ''Zemaljski fond za znanstveno istraživanje Mađarske.'' Sa [[Stjepan Belović|Stjepanom Belovićem]] objavio je znanstveni ''Rječnik Svetog Đurđa (Rječnik ludbreške Podravine).'' Sudjeluje kao suradnik i na mnogim drugim znanstvenim projektima, a najvažniji su ''Hrvatski jezični atlas'' (Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje), ''Istraživanja kajkavskog narječja'' (Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje), ''Hrvatske kajkavske leksicke studije'' (Institut za slavistiku Poljske akademije znanosti), ''Hrvatska ekonimija'' (Filozofski fakultet u [[Rijeka|Rijeci]]). Jedan je od urednika ''Hrvatskog mjesnog rječnika - projekta Leksikografskog zavoda “Miroslav Krleža”'' čija je voditeljica [[Nataša Bašić-Kosić]] (uz akademika [[Stjepan Babić|Stjepana Babića]], akademika [[August Kovačec|Augusta Kovačeca]], prof. dr. [[Josip Lisac|Josipa Lisca]], prof. dr. [[Iva Lukežić|Ivu Lukežić]] i prof. dr. [[Milan Nosić|Milana Nosića]]). Utemeljitelj je i predsjednik Organizacijskog odbora vrlo uspjelog znanstvenog dijalektološkog skupa Međimurski filološki dani I. u Čakovcu. Također je bio predsjednik Organizacijskog odbora V. stručno-znanstvenog skupa s međunarodnim sudjelovanjem Dijete i jezik danas ([[24. studenog]] [[2005.]] u Čakovcu). Bio je i član organizacijskog odbora brojnih znanstvenih skupova od kojih je najugledniji IV. hrvatski slavistički kongres (Varaždin - Čakovec, [[5. rujna|5.]]-[[8. rujna]] [[2006.]]). Glavni je urednik zbornika radova s tih dvaju skupova. Osmislio je ''Modul hrvatskog jezika'' - inačica s kajkavskim narječjem koji slušaju studenti učiteljskog studija na Učiteljskom fakultetu - Odsjek u Čakovcu. Radi se o prvom oživotvorenju ideje da se dijalektologija približi i budućim magistrima primarnog obrazovanja. Najveći dio diplomskih radova koje pod njegovim mentorstvom rade studenti uspjeli su istraživački projekti proučavanja fonologije i leksika konkretnih hrvatskih mjesnih govora čiji se rezultati mogu s velikom pouzdanošću upotrebljavati i u ozbiljnoj znanosti.