Inačica od 3. kolovoza 2018. u 19:03 uredi Silverije (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, IP blok iznimke, Ophoditelji 8.087 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 27. svibnja 2019. u 20:28 uredi ukloni ovu izmjenu Silverije (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, IP blok iznimke, Ophoditelji 8.087 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 106: }} '''Hallstatt''' je ~~selo~~gradić na jugozapadnoj obali ''[[~~Hallstätter~~Hallstattsko ~~See~~jezero\|~~Halstattskog~~Hallstattskog jezera]]'' u [[Austrija\|austrijskom]] kraju [[Salzkammergut]]u u [[Gornja Austrija\|Gornjoj Austriji]], na državnoj cesti [[Salzburg]]-[[Graz]]. ~~Selo~~Najpoznatiji je ~~najpoznatije~~ po najstarijem [[rudnik]]u [[sol]]i (po kojoj je oblast ''Salzkammergut'' dobila ime) po kojemu je nazvana [[halštatska kultura]], a često i cijelo razdoblje starijeg [[Željezno doba\|željeznog doba]] ([[800. g. pr. Kr.]] - [[450. g. pr. Kr.]]). Hallstatt, zajedno s planinom [[Dachstein]], čini kulturni [[krajolik]] Salzkammergut koji je 1997. godine upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]]. [[Datoteka:Hallstatt 300.jpg\|mini\|lijevo\|<center>Hallstatt sa sjevera]] ==Povijest== Redak 113: Usprkos svojoj zabačenosti i nepostojanju puta, Hallstatt je jedno od najstarijih ljudskih naselja u Europi zbog nalazišta soli. Sol se vadila još oko 5500. g. pr. Kr., što je dokazano kamenom sjekirom u obliku cipele kojom se kopalo. U Hallsttatu je od 8. stoljeća pr. Kr. do oko 450. g. pr. Kr. pokopano oko 4000 pokojnika, a rudarsko je naselje imalo stalnu populaciju od oko 200 stanovnika. [[Sol]] je oduvijek bila vrijedna potrepštinom, te je ovaj kraj zbog rudnika soli bio oduvijek bogat. Najbolji dokaz tomu je željezni [[mač]] pronađen u grobu br. 573 koji je imao ručku izrezbarenu od [[Afrika\|afričke]] [[slonovača\|slonovače]] ukrašenu [[jantar]]om s [[Baltik]]a<ref>Kristijan Brkić, ''Hallsttat - Čarobno mjesto u središtu Alpa'', časopis [[Meridijani]] br. 151, siječanj 2011., str. 69.</ref>. Danas se može posjetiti ovaj najstariji rudnik soli na svijetu čiji ulaz se nalazi ispod samog sela Hallstatta. Nema podataka o povijesti sela tijekom rimske vladavine i srednjeg vijeka. God. 1311. Hallstatt je postao ~~trgovištem~~[[trgovište]]m, što je dokaz da je zadržao gospodarsku važnost tijekom tog razdoblja. Sol se u obliku [[slanica\|slanice]] (voda prezasićena solju), od 1595. godine, transportirala cjevovodom do [[Ebensee]]a, gdje se izdvajala sol za trgovinu, što je najstariji novovjekovni cjevovod na svijetu, izgrađen od 13 000 debala<ref>Neal Bedford i Gemma Pitcher, ''Austria. Lonely Planet'', 2005. str. 56.</ref>. Prostora za pokapanje već tada nije bilo te su se kosti starije od 10 godina smještale u [[kosturnica\|kosturnicu]]. U mjesnoj kapeli nalaze se mnoge lubanje ukrašene zlatom i označene imenom, zanimanjem i datumom smrti pokojnika<ref>Simon Matys, ''The Archaeology of Human Bones'', Routledge, 1998. ISBN 0415166217. str. 108.</ref>. Koncem 17. stoljeća knez-nadbiskup Salzburga je duhu protureformacije započeo protjerivati brojne luterane iz Hallstatta. Mnogi su u 18. stoljeću deportirani sve do Transilvanije. Tek je "Patentom tolerancije" Josip II. 1781. godine dopustio naseljavanje protestanata na to područje. Neogotička evangelička crkva podignuta je preko puta katoličke župne crkve Uznesenja Kristova (iz 1505.) tek 1863. godine. Redak 131: Datoteka:Hallstatt Markt Brunnen.jpg\|<center>Glavni trg Brunnen Datoteka:Bonehouse1.jpg\|<center>Kosturnica u kapeli župne Crkve Uznesenja Datoteka:Hallstatt - čamci-labudi.jpg\|<center>Čamci-labudi na [[Hallstattsko jezero\|Hallstattskom jezeru]] </gallery>

Hallstatt: razlika između inačica