Inačica od 19. siječnja 2019. u 14:51 uredi Walter9 (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 11.050 edits m →‎Zanimljivosti ← Starija izmjena		Inačica od 29. svibnja 2019. u 16:19 uredi ukloni ovu izmjenu Tulkas Astaldo (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, IP blok iznimke, Ophoditelji, Administratori 39.689 edits -od strane Novija izmjena →
Redak 5: * '''kolektivno ili skupno tijelo''' (sastavljeno od više osoba) - [[predsjedništvo]] (prezidij), npr. [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]], odnosno druga tijela koja vrše funkciju kolektivnog predsjedništva (kao što je Savezno vijeće u [[Švicarska\|Švicarskoj]]). Šef države može biti izabran na izborima neposredno (npr. u [[Francuska\|Francuskoj]]) ili posredno (npr. predsjednik [[SAD]]-a) od birača, može biti izabran u [[parlament]]u (npr. u [[Njemačka\|Njemačkoj]] ili [[Italija\|Italiji]]) ili odga ~~strane~~može birati ~~nekog~~neko drugo ~~tijela~~tijelo ili ~~interesne~~interesna ~~skupine~~skupina, a u [[monarhija]]ma funkcija šefa države je najčešće je nasljedna (ali može biti i izborna). Gotovo svaka država ima svoje ~~specifičnosti~~posebnosti u izboru svog šefa države. Nezakonit način dolaska na mjesto šefa države naziva se još i [[državni udar]] (iako državnim udarom ne mora doći do smjene na čelu države). Međunarodno pravo traži da svaka država, kao [[subjekti međunarodnog prava\|subjekt međunarodnog prava]], mora imati subjekt vanjskog zastupanja, tj. da ono stvarno postoji odnosno da je ono poznato, bilo da je to pojedinačno ili skupno tijelo koje obavlja tu funkciju, s time da se najviše tijelo vanjskog zastupanja države ne mora poklapati s vrhovnim tijelom ustavnog poretka u državi.

Poglavar države: razlika između inačica