Plamenik: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
male korekcije |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 4:
U [[kemija|kemiji]] plamenici se koriste za zagrijavanje uzorka kada nije potrebna visoka [[preciznost]] i održavanje [[temperatura|temperature]] stalnom. U slučaju kada je potrebno održavati stalnu [[temperatura|temperaturu]], koristi se uljna (ili ponekad vodena) kupelj.
Najrašireniji u upotrebi su '''Bunsenov plamenik''' i '''Daniellov plamenik'''. Bunsenov plamenik kao gorivo koristi zapaljive [[ugljikovodici|ugljikovodike]], uobičajeno propan-butan. Osim za zagrijavanje također se koristi za kvalitativnu analizu [[minerali|minerala]] i [[soli]] jer mnogi spojevi boje plamen. To je svojstvo najizraženije kod [[alkalijski metali|alkalijskih metala]]<nowiki>,</nowiki> posebno [[kalij]]a i [[natrij]]a jer su gotovo sve njihove [[soli]] topljive tako da se ne mogu dokazati selektivnim taloženjem. Stakleno posuđe koje mora biti apsolutno suho suši se zagrijavanjem Bunsenovim plamenikom.
Daniellov plamenik kao gorivo koristi čisti [[vodik]] i čisti [[kisik]] i može uzorak zagrijati na 2700°C te se zbog toga koristi kad je potrebna vrlo visoka [[temperatura]].
| |||