Hrvatska enciklopedija (Ujević): razlika između inačica

Prvu ideju za pokretanje eciklopedije dao je Dragutin Stj. Schulhof, većinski vlasnik ondašnjeg njavećegnajvećeg hrvatskog grafičkog i novinsko -izdavačkog poduzeća Tipografija d.d. Svoju misao povjerio je g. 1938. profesoru dr. Mati Ujeviću znajući da je pouzdan i energičan čovjek. Ujević je prihvatio inicijativu, tim više, što je Schulhof stavio na raspolaganje početni kapital i kapacitete svoje tiskare. U pripremnim radnjama određena je svrha Enciklopedije, koja će biti opća, a ne samo hrvatska. Što se tiće njegovog hrvatskog aspekta, ona treba biti, sintetički pregled na cijeli narod kao duhovnu cjelinu te odraz hrvatske nacionalne kulture i civilizacije, u kojoj su se kroz stoljeća taložila ostvarenja domaće autohtone kulture uz asimilarna dobra iz univerzalne kulture čovječanstva. Enciklopedija je uz potporu vlasti, predsjednik HSSaHSS-a Dr. [[Vladko Maček]], vođa hrvatske politike i potpred. beogradske vlade pozvao je posebnim pismom od 30.I.1940. izdavače, urednike i suradnike, da '''"Hrvatska enciklopedija'''" bude objektivni prikaz hrvatske narodne kulture, a sve Hrvate, da ih u tome pomažu. Enciklopediju je preporučio i narodu i ban [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]] Dr. Ivan Šubašić, jednako kao i nadbiskup zagrebački Mons. [[Alojzije Stepinac]], koji je u svojoj poruci od 1.II.1940. napisao: " Činjenica, da se ovo djelo pokreće u doba najteže krize u povijesti svijeta, znak je životne sposobnosti hrvatskog naordanaroda i njegove težnje za napredkom". Enciklopedija je bila zamišljena u 12 svezaka formata 22x28 cm, svaki od 800 stranica, as tiskanjepreko 1500 fotografija i crteža u tekstu. Računa se da je za ''Hrvatsku Enciklopediju'' radilo oko 1500 osoba, što urednika, suradnika, redakcijskog i administrativnog personala te tipografskog osoblja. Po prvi puta u hrvatskoj kulturi okupilo se na jednom djelu toliko suradnika. Motor i glavni laboratorij ''Enciklopedije'' bilo je središnje uredništvo, u kojem je pod vodstvom dra Mate Ujevića radilo 15 urednika. Među njima su se posebno isticali leksikograf dr. [[Gustav Šamšalović]], klasičar prof.[[Zvonko Doroghy]], kroatist prof.[[Petar Grgec]] ,geograf prof.[[ Nikola Žic]], pjesnik[[Ljubo Weisner]], slavist prof. [[Pavao Tajan]], slikar [[Julije Meissner]] tehnički urednik slikar [[Vladimir Mirosavljević]]. Tiskanje prvoga iydanja završeno je [[10. veljače]] [[1941.]], nešto manje od dva mjeseca prije napada [[Sile Osovine|Sila Osovine]] na Jugoslaviju.

Izdavanje enciklopedije nastavio je [[Hrvatski izdavalački bibliografski zavod|Hrvatski izdavalački (bibliografski) zavod]], koji je djelovao u [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]]. Peti svezak, zaključno s pojmom "Elektrika", izdan je početkomunatoč krajnje teškim i ratnim uvjetima [[2. svibnja]] [[1945.]] godine, svega četri dana prije raspada NDH. Nakon ulaska [[partizani u Jugoslaviji|partizanskih]] postrojbi u Zagreb gotovo je cjelokupna njegova naklada uništena i danas je, za razliku od prva četiri, težeprava dostupanbibliografska rijetkost. Po obliku, opsegu, ilustrativnoj opremi i tretiranju tema predstavlja neku sredinu između tipa ''Encyclopaedia Britannica'' i ''Enciclopedia Italiana''. Nije čista enciklopedija, jer sadrži i mnoge pojmove obrađene lektorski, pa je zapravo neki prijelaz od leksikona prama ekciklopediji, kako je to odgovaralo hrvatskim potrebama. Pridonjela je jačanju i razvijanju hrvatskih narodnih intelektualnih, estetskih i etičnih vrednota te izgradnji i jačanju nacionalne svijesti. Počela postizati duhovnu harmoniju hrvatskog čovjeka grada i sela, učenih i srednje obrazovanih, dok komunistička revolucija i nivelacija na niže nije taj proces zaustavila.

Poslije petoga sveska projekt je prekinut, ali su mnogi suradnici, među njima i glavni urednik [[Mate Ujević]], sudjelovali u izradbi [[Opća enciklopedija JLZ|Opće enciklopedije JLZ]] i drugih izdanja ''Leksikografskog zavoda FNRJ'' koji je osnovan [[1950.]] na poticaj [[Miroslav Krleža|Miroslava Krleže]]. Za nova izdanja uzet je isti format, isti sistem ilustriranja, isti način uređivanja, kao za Hrvatsku Enciklopediju, dapače i isti ritam izlaženja: dva sveska godišnje. Razlika je jedino u tom, što je nova enciklopedija dobila novu tiskaru i što je ideološki marksistički orjentirana, što uostalom, jasno tvrdi u svom programu, kad kaže, da joj je svrha ''stvaranje suvremneog demokratskog i socijalističkog mentaliteta''. Danas u modernoj Republici Hrvatskoj nosi naziv [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža|Leksikografski zavod »Miroslav Krleža«]] i uz ostala izdanja od 1999. izdaje i novu [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatsku enciklopediju]].