Hrvatska enciklopedija (Ujević): razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
{{dz|[[Hrvatska enciklopedija]]}}
[[Datoteka:Hrvatska enciklopedija pet svezaka.jpg|mini|desno|250px|Pet svezaka Hrvatske enciklopedije]]
Prvu ideju za pokretanje eciklopedije dao je [[Dragutin Stjepan Schulhof]],<ref>{{Citiranje knjige|title=Život Pavla Tijana|author=Nedjeljak Luetić-Tijan|authorlink=|coauthors=|origdate=2014|date=|chapter=|chapterurl=|editor=Romana Horvat|url=http://www.matica.hr/knjige/zivot-pavla-tijana-1058/|format=|edition=|language=|pages=91|publisher=Matica Hrvatska|location=Zagreb|others=priredio Igor Zidić|quote=Prvu ideju za pokretanje enciklopedije ili leksikona dao je Dragutin Stj. Schulhof|accessdate={{subst:TRENUTAČNIDAN}}. {{subst:TRENUTAČNIMJESECIME}} {{subst:TRENUTAČNAGODINA}}.|isbn=978-953-150-935-0|id=}}</ref> većinski vlasnik ondašnjeg najvećeg hrvatskog grafičkog i novinsko-izdavačkog poduzeća Tipografija d.d. Svoju misao povjerio je g. 1938. profesoru dr. Mati Ujeviću znajući da je pouzdan i energičan čovjek. Ujević je prihvatio inicijativu, tim više, što je Schulhof stavio na raspolaganje početni kapital i kapacitete svoje tiskare. U pripremnim radnjama određena je svrha Enciklopedije, koja će biti opća, a ne samo hrvatska. Što se tiće njegovog hrvatskog aspekta, ona treba biti, sintetički pregled na cijeli narod kao duhovnu cjelinu te odraz hrvatske nacionalne kulture i civilizacije, u kojoj su se kroz stoljeća taložila ostvarenja domaće autohtone kulture uz asimilarna dobra iz univerzalne kulture čovječanstva. Enciklopedija je uz potporu vlasti, predsjednik HSS-a Dr. [[Vladko Maček]], vođa hrvatske politike i potpred. beogradske vlade pozvao je posebnim pismom od 30.I.1940. izdavače, urednike i suradnike, da ''Hrvatska enciklopedija" bude objektivni prikaz hrvatske narodne kulture, a sve Hrvate, da ih u tome pomažu''. Enciklopediju je preporučio narodu i ban [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]] Dr. Ivan Šubašić, jednako kao i nadbiskup zagrebački Mons. [[Alojzije Stepinac]], koji je u svojoj poruci od 1.II.1940. napisao: ''Činjenica, da se ovo djelo pokreće u doba najteže krize u povijesti svijeta, znak je životne sposobnosti hrvatskog naroda i njegove težnje za napredkom''. Enciklopedija je bila zamišljena u 12 svezaka formata 22x28 cm, svaki od 800 stranica, s preko 1500 fotografija i crteža u tekstu. Računa se da je za ''Hrvatsku Enciklopediju'' radilo oko 1500 osoba<ref>{{Citiranje knjige|title=Život Pavla Tijana|author=Nedjeljka Luetić-Tijan|authorlink=|coauthors=|origdate=|date=|chapter=|chapterurl=|editor=|url=|format=|edition=|language=|pages=95|publisher=Matica Hrvatska|location=Zagreb|others=|quote=Računa se da je za Hrvatsku Enciklopediju radilo oko 1500 osoba|accessdate={{subst:TRENUTAČNIDAN}}. {{subst:TRENUTAČNIMJESECIME}} {{subst:TRENUTAČNAGODINA}}.|isbn=|id=}}</ref>, što urednika, suradnika, redakcijskog i administrativnog personala te tipografskog osoblja. Po prvi puta u hrvatskoj kulturi okupilo se na jednom djelu toliko suradnika. Motor i glavni laboratorij ''Enciklopedije'' bilo je središnje uredništvo, u kojem je pod vodstvom dra Mate Ujevića radilo 15 urednika. Među njima su se posebno isticali leksikograf dr. [[Gustav Šamšalović]], klasičar prof. [[Zvonimir Doroghy]], kroatist prof.[[Petar Grgec]],geograf prof.[[ Nikola Žic]], pjesnik [[Ljubo Wiesner]], slavist prof. [[Pavao Tijan]], slikar [[Julije Meissner]] tehnički urednik slikar [[Vladimir Mirosavljević]]. Tiskanje prvoga izdanja završeno je [[10. veljače]] [[1941.]], nešto manje od dva mjeseca prije napada [[Sile Osovine|Sila Osovine]] na Jugoslaviju.
 
Izdavanje enciklopedije nastavio je [[Hrvatski izdavalački bibliografski zavod|Hrvatski izdavalački (bibliografski) zavod]], koji je djelovao u [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]]. Peti svezak, zaključno s pojmom "Elektrika", izdan je unatoč krajnje teškim i ratnim uvjetima [[2. svibnja]] [[1945.]] godine, svega četri dana prije raspada NDH. Nakon ulaska [[partizani u Jugoslaviji|partizanskih]] postrojbi u Zagreb gotovo je cjelokupna njegova naklada uništena i danas je, za razliku od prva četiri, prava bibliografska rijetkost. Po obliku, opsegu, ilustrativnoj opremi i tretiranju tema predstavlja neku sredinu između tipa ''Encyclopaedia Britannica'' i ''Enciclopedia Italiana''. Nije čista enciklopedija, jer sadrži i mnoge pojmove obrađene lektorski, pa je zapravo neki prijelaz od leksikona prama ekciklopediji, kako je to odgovaralo hrvatskim potrebama. Pridonjela je jačanju i razvijanju hrvatskih narodnih intelektualnih, estetskih i etičnih vrednota te izgradnji i jačanju nacionalne svijesti. Počela postizati duhovnu harmoniju hrvatskog čovjeka grada i sela, učenih i srednje obrazovanih, dok komunistička revolucija i nivelacija na niže nije taj proces zaustavila.