Razlika između inačica stranice »Humanističke znanosti«

m
uklonjena promjena suradnika 93.180.120.157 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika 141.136.203.195
Oznake: uređivanje s mobilnog uređaja Wikipedija za mobilne uređaje
m (uklonjena promjena suradnika 93.180.120.157 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika 141.136.203.195)
Oznaka: brzo uklanjanje
 
'''Humanističke znanosti''' su znanstvene discipline koje proučavaju postojanost i bit čovjeka, tj. iskustvo bivanja čovjekom, koristeći se analitičkim, kritičkim i spekulativnim (misaonim) metodama istaknutim u većini empirijskih pristupa prirodnih i društvenih znanosti. Latinska riječ ''humanus'' znači ''ljudski, uljudan.'' Od te riječi potječe riječ [[humanizam]] koja ima više značenja. [[Spoznajna teorija]] humanizmom označava naglašavanje ljudskih temelja svake spoznaje. Izvori tog značenja vidljivi su već kod [[Protagora|Protagore]] (''„Čovjek je mjera svih stvari“'' ). Spoznaja proizlazi iz čovjeka i vrijedi samo za njega. U [[etika|etici]] riječ humanizam predstavlja učenje da se svi društveni odnosi moraju zasnivati na uvažavanju i toleriranju ljudske prirode kao specifične vrijednosti u svakom čovjeku pojedincu. Etički humanizam je svjesna afirmacija čovjeka, koja isključuje sve što čovjeka otuđuje od njega samoga time što ga želi podrediti nadljudskim silama i načelima ili ga iskorištava neljudskim postupcima.
 
U povijesnom smislu, '''humanitas''' (''čovječanstvo, [[čovječnost]], čojstvo, humanitet'') je osjećanje jedinstva ljudskog roda s ciljem da među ljudima zavladaju što uspravniji i snošljiviji odnosi. U kulturnoj povijesti [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] humanizam je razdoblje obilježeno nastojanjem da se upozna i objasni [[klasična rimska]] i [[grčka]] (humana) [[književnost]]. Primjeri disciplina povezanih s humanističkim znanostima su [[antički i moderni jezici]], [[književnost]], [[povijest]], [[filozofija]], [[religija]], [[vizualne i izvođačke umjetnosti]] (uključujući glazbu). Dodatne discipline koje su ponekad uključene u humanističke znanosti su [[antropologija]], '''nauke o prostoru, komunikaciji i kulturi''', iako su često smatrane društvenim znanostima. Ljudi koji se bave humanističkim znanostima nazivaju se [[humanisti]]. Međutim, taj termin također opisuje filozofsko stajalište humanizma, što neki antihumanisti negiraju i odbijaju. Humanisti su pripadali posebnoj društvenoj kategoriji. Izdvojilo ih je bavljenje antičkom kulturom i zajednički interes za proučavanje. Ideal im je svestrani čovjek ([[l'uomo universale]]) koji je razvio sve svoje umne sposobnosti i postao slobodan duh. Humanistička područja su nauka o klasici, povijest, jezici, pravo, književnost, umjetnosti izvedbe (glazba, kazalište(gluma), ples), filozofija, religija, vizualna umjetnost (povijest vizualne umjetnosti, vrste medija, slikanje), povijest humanističkih znanosti, suvremene humanističke znanosti (humanističke znanosti u SAD-u, digitalno doba, opravdavanje postojanja humanističkih znanosti, građanstvo, razmišljanje o sebi i humanističke znanosti, istina, značenje i humanističke znanosti, zadovoljstvo potraga za znanjem i humanistička učenost, romantizacija, odbijanje humanističkih znanosti.)
 
== Znanost o klasici ==
== Jezici ==
 
Dok je znanstveno proučavanje i učenje jezika poznato kao [[jezikoslovlje]] i pripada društvenim znanostima, učenje individualnih modernih i starih jezika formira okosnicu modernog studiranja humanističkih znanosti. Otkad su mnoga područja humanističkih znanosti poput književnosti, povijesti i filozofije bazirana na jeziku, promjene unutar jezika mogu imati apsolutan utjecaj na ostale humanističke znanosti. Književnost, koja pokriva različitu uporabu jezika uključujući vrste proze (kao roman), poezije i drame, također leži u srču modernih humanističkih znanosti. Razina sveučilišnog programa u stranim jezicima obično uključuje nauku o važnosti književnosti u tom jeziku kao i samu važnost tog jezika (gramatika, vokabular).
 
== Pravo ==
 
[[Pravo]] u uobičajenom načinu govora, znači pravilo koje je (suprotno etičkim pravilima) moguće provesti pomoću različitih institucija. Nauka prava prelazi granice između društvenih i humanističkih znanosti, ovisno o pogledu istraživanja. Pravo se ne može uvijek provesti, pogotovo u kontekstu internacionalnih odnosa. Definirano je kao '''sustav pravila''', kao ''interpretirajući koncept'' za postizanje pravde, kao'' autoritet'' posredovanja u ljudskim interesima, pa čak i kao naredba suverenosti, vraćena kao prijetnja sankcijom. Međutim, pravo se može smatrati kao potpuna, ,centralna i društvena institucija. Pravo pripada [[politika|politici]] jer ga ona stvara. Pravo je filozofija, jer ga oblikuju moralna i etička uvjerenja. Pravo govori mnogo o povijesti jer statuti i kodifikacija potječu iz prošlosti. Pravo je i ekonomija, jer svako pravilo u vezi ugovora, delikta, prava vlasništva, prava rada i društvenog prava i mnogih drugih mogu imati snažan utjecaj na raspodjelu dobara.
 
== Književnost ==