Grb Republike Hrvatske: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja |
|||
Redak 18:
== „Šahirani grb“ ==
Šahirani grb pojavljuje se od kraja [[15. stoljeće|15. stoljeća]], isprva kao pretenzijski grb [[Habsburg]]ovaca, a potom i kao zemaljski grb [[Kraljevina Hrvatska|Kraljevine Hrvatske]], u okviru javne heraldike dinastije [[Jagelovići|Jagelovića]].<ref>Stančić, Nikša. "Nova teorija o podrijetlu hrvatskoga grba / Mate Božić i Stjepan Ćosić. Nastanak hrvatskih grbova / Podrijetlo, povijest i simbolika od 13. do 16. stoljeća, Gordogan, 15 (34), 2017., br. 35-36 (79-80), str. 22-68." Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti , br. 535=53 (2018): 239-243. https://hrcak.srce.hr/213844</ref> Diplomatsku potvrdu dobio je [[1. siječnja]] [[1527.]] godine u [[Cetingradska povelja|povelji]] o izboru [[nadvojvoda|nadvojvode]] [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda I.]] za [[hrvatski vladari|hrvatskoga kralja]]. Tom prilikom, otisnut je na pečatu s 8 × 8 srebrno-crvenih kvadrata s natpisom Sigillum Regni („Pečat Kraljevstva“).
Najstariji do sada poznati šahirani grb prikazan je na freski s motivom heraldičkog „Davidova tornja“, koja se nalazi u [[dominikanci|dominikanskom]] [[samostan]]u u [[tirol]]skom gradu Bozenu, a datira se između [[1490.]] i [[1494.]] godine. Iz [[1495.]] godine datira šahirani grb oslikan na svodu kuće gradskog suca Waltera Zellera u [[Innsbruck]]u, da bi se takav grb pojavio oko [[1498.]] godine u insbruškom grbovniku Jörga Rugena, koji je bio u službi cara [[Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva|Maksimilijana I.]] Šahirane grbove nalazimo i kao dio dva najveća [[Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva|Maksimilijanova]] grafičko-propagandna projekta, ''Trijumfalnoj povorci'' i ''Trijumfalnome luku'' (između 1507. i 1518.). Također, šahirani hrvatski grb u rasporedu kvadrata 5x6 s početnim [[srebro|srebrnim]] poljem, nalazi se među trideset i šest grbova habsburških zemalja, uz znamenja [[Bosna|Bosne]] i Dalmacije, na [[mramor]]nom [[epitaf]]u cara Maksimilijana I. <ref>Božić, Mate i Ćosić, Stjepan, Nastanak hrvatskih grbova: Podrijetlo, povijest i simbolika, od 13. do 16. stoljeća, u Gordogan br. 35.-36., str. 62.</ref>
Redak 24:
Simbolika hrvatskog šahiranog grba može se objasniti u kontekstu značaja koje je tadašnje Hrvatsko-dalmatinsko kraljevstvo imalo kao zadnja linija obrane habsburških nasljednih zemalja pred nadiranjem osmanskih osvajača. Već neposredno nakon [[Krbavska bitka|Krbavske bitke]] [[1493.]] godine neki krugovi hrvatskog plemstva predstavljali su Hrvatsku Habsburgovcima, odnosno Maksimilijanu, simbolom posljednjeg bastiona, odnosno [[predziđe kršćanstva|predziđa kršćanstva]] pa je sukladno takvoj ulozi Hrvatske, car Maksimilijan I., kao znamenje te kraljevine, počeo koristiti stilizirani prikaz [[fortifikacija|bedema]], koji je heraldičkom redukcijom dobio izgled šahiranog polja s naizmjeničnim srebrnim i crvenim kvadratima, odnosno u tradicionalnim bojama Habsburgovaca kao [[Austrija|austrijskih]] [[nadvojvoda]], čime je nastao pretenzijski grb Kraljevine Hrvatske.<ref>Božić, Mate i Ćosić, Stjepan, Nastanak hrvatskih grbova: Podrijetlo, povijest i simbolika, od 13. do 16. stoljeća, u Gordogan br. 35.-36., str. 57.</ref>
U historiografiji nedavno izneseni zaključak Mate Božića i Stjepana Ćosića o simbolici koja stoji iza hrvatskog grba sa šahiranim poljima (od zida - Antemurale Christianitatis do šahiranih polja) prihvaćaju kako neki hrvatski historiografi i heraldičari (Nikša Stančić i Dubravka Peić Čaldarović<ref>[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/bijelo-ili-crveno-polje-strucnjaci-slozni-obje-varijante-su-povijesne-ali-20190502?fbclid=IwAR339sC_5MC0PbNL2tsSNDRutUd0pPp7I5TOrdnIabuMQC2UwxC8__n-piA Bijelo ili crveno polje? Stručnjaci složni: Obje varijante su povijesne, ali… - tportal.hr]</ref>), tako i inozemni (Amer Sulejmanagić<ref>Sulejmanagić, Amer. "KRALJEVSKI ORATORIJ KATEDRALE SV. VITA U PRAGU KAO IZVOR ZA HERALDIKU NAŠIH ZEMALJA I PITANJE IZVORNOSTI". Bosna Franciscana 48:103-126. https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=668278</ref>), iako se ističe kako zaključivanje te dvojice autora “nema izravnu potvrdu u izvorima već je zasnovano na analogiji s heraldičkim postupcima (slučajevima preoblikovanja gradskih, obiteljskih i dr. grbova na europskom prostoru) i njihovu povezivanju s ideološkom predodžbom o Hrvatskoj kao antemurale christianitatis. Zbog toga će vjerojatno u historiografiji i javnosti izazvati nove kontroverze.” - kako smatra N. Stančić.<ref>Stančić, Nikša. "Nova teorija o podrijetlu hrvatskoga grba / Mate Božić i Stjepan Ćosić. Nastanak hrvatskih grbova / Podrijetlo, povijest i simbolika od 13. do 16. stoljeća, Gordogan, 15 (34), 2017., br. 35-36 (79-80), str. 22-68." Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti , br. 535=53 (2018): 239-243. https://hrcak.srce.hr/213844</ref>
== Grbovi u kruni ==
Redak 220:
*[http://dalmatinskiportal.hr/vijesti/mate-bozic-pise-o-svom-otkricu--danasnji-grb-dalmacije-bio-je-od-sredine-13--do-kraja-14--stoljeca-osobno-znamenje-hrvatskih-hercega/30992 Mate Božić piše o svom otkriću - Današnji grb Dalmacije bio je od 13. do kraja 14. stoljeća osobno znamenje hrvatskih hercega - dalmatinskiportal.hr]
*[http://dalmatinskiportal.hr/vijesti/mate-bozic-pise-o-svom-otkricu--kuna-u-grbu-slavonije-bila-je-lav/30840 Mate Božić piše o svom otkriću - Kuna u grbu Slavonije bila je - lav - dalmatinskiportal.hr]
*[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/bijelo-ili-crveno-polje-strucnjaci-slozni-obje-varijante-su-povijesne-ali-20190502?fbclid=IwAR339sC_5MC0PbNL2tsSNDRutUd0pPp7I5TOrdnIabuMQC2UwxC8__n-piA Bijelo ili crveno polje? Stručnjaci složni: Obje varijante su povijesne, ali… - tportal.hr]
| |||