Razlika između inačica stranice »Graham Greene«

Dodano 85 bajtova ,  prije 7 mjeseci
datoteka
(Izvori)
(datoteka)
 
{{dz}}
[[Datoteka:Graham_Greene,_Bassano.jpg|mini|desno|Graham Greene]]
'''Graham Greene''' ([[Berkhamsted]], [[2. listopada]] [[1904]]. – [[Vevey]], [[3. travnja]] [[1991]].), [[Engleska|engleski]] [[roman]]opisac i [[pripovjetka|pripovjedač]]<ref>[https://www.britannica.com/biography/Graham-Greene Graham Greene, British author]</ref>.
 
Tijekom studija u [[Sveučilište Oxford|Oxford]]u proživljava [[kriza identiteta|krizu]] moralnoga i religijskoga identiteta, što ga prvo dovodi u krugove [[radikalna ljevica|radikalne ljevice]], no u konačnici završava vjerskom konverzijom s [[protestantizam|protestantizma]] na [[katoličanstvo|katoličku]] vjeru. Temperamentalno [[kolerik]], sklon avanturama, koketiranju s opasnošću i rubnim situacijama ljudskoga postojanja, Graham Greene je protagonist i [[kronika|kroničar]] egzistencijalnih, etičkih i spiritualnih kriza modernoga zapadnjaka. Na tragu svog velikog uzora [[Joseph Conrad|Conrada]], Greene je ostvario opus koji "pokriva" veći dio planete zemlje (Europu, Latinsku Ameriku, južnu Aziju, Afriku), opisao neuralgične točke suvremene civilizacije i drame [[deokolonizacija|dekolonizacije]], prljave ratove [[obavještajna služba|obavještajnih službi]], spiritualnu dramu vjernika (najčešće, no, ne isključivo) bijelaca u [[kolonijalizam|kolonijalnom]] miljeu, političke i ideološke progone, hladnoratovski sukob. Sam pisac dijeli svoje knjige na ozbiljnije, "romane", i laganije, "razonode" (entertainments), ali u obama vrstama razvija radnju koja obiluje izvanjskim i unutarnjim napetostima. Neke od značajki njegovih proznih narativnih djela su: dramatičan i "[[detektiv]]ski" zaplet, potjera i progon koje provode institucije sustava ([[policija]], [[vojska]], [[tajna služba|tajne službe]]), funkcionalan i dojmljiv stil kojim dominiraju grafički opisi brutalnih i [[groteska|grotesknih]] situacija, no bez [[barok]]nih retoričkih Conradovih ekscesa, te nužnost moralnog i spiritualnoga izbora u ekstremnim iskušenjima.
 
Prije 2. svjetskog rata ostvario je remek djela hibridnoga žanra: "Brightonska stijena"/"Ubojica i slatkiš" (1938.) o svijetu [[gangster]]skih obračuna, "Moć i slava" (1940.) o duhovnoj drami svećenika [[alkoholizam|alkoholičara]] u atmosferi vjerskih progona u kaotičnom i totalitarnim tendencijama opsjednutom Meksiku. Poslijeratno doba karakterizira još nekoliko majstorskih ostvaraja: "Srž stvari" (1948.), lociran u Africi, gdje se u ozračju "Greenelanda" (prljavština, kukci, vrelina, zarazne bolesti) odvija završna drama preljubnika, alkoholičara i samoubojice Scoobija; "Kraj veze" (1951.), [[autobiografija|poluautobiografski]] [[ljubavni roman]], nabijen vjerskom tematikom i postavljen u London pod njemačkim bombama; [[špijun]]sko-politički "Mirni Amerikanac" (1956.), o početcima američkoga [[intervencionizam|intervencionizma]] u Indokini; "Treći čovjek" (1950.), [[scenarij]] za glasoviti [[Treći čovjek|film]] režiseraredatelja [[Carol Reed|Carola Reeda]].
 
Ponekad je kritika dovodila u pitanje iskrenost autorovih vjerskih uvjerenja, a još češće mu je, naprotiv, zamjerala dogmatičnost u tretiranju duhovnih tema. No, teško je reći kako esencijalno religijski pisac, od Bunyana do [[Fjodor Dostojevski|Dostojevskog]] ili Bernanosa, može izbjeći takvoj vrsti prigovora. Greeneova djela nisu ideološki romani s tezom, no u njima je implicite raspoznatljiv piščev stav. Tobožnji problem s Greeneom (i drugim piscima religijskoga habitusa) je u tom što je njihov nenametljiv stav teško prihvatljiv dijelu modernoga čitateljstva- koji bez prigovora akceptira izričite svjetonazorske iskaze drugih auktora koji su više u skladu s dezorijentiranošću ili sekularnim senzibilitetom prosječnoga čitatelja (npr. [[Franz Kafka|Kafka]] ili [[Marcel Proust|Proust]]).