Zagora: razlika između inačica

Dalmatinskom zagorom se smatra kontinentalni dio Dalmacije. To je oko 150 km dug pojas odvojen od primorja planinskim nizom [[Kozjak|Kozjaka]] (780 m), [[Mosor|Mosora]] (1339 m), [[Omiška Dinara|Omiške Dinare]] (864 m), [[Biokovo|Biokova]] (1762 m) i [[Rilić|Rilića]] (1160 m). Čine ju područja u okolici [[Knin|Knina]], [[Drniš|Drniša]], [[Sinj|Sinja,]] [[Vrlika|Vrlike]], [[Imotski|Imotskog]] i [[Vrgorac|Vrgorca]].<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=13755 Dalmatinska zagora | Hrvatska enciklopedija]</ref> Pripada prostoru izrazitog [[Krš|krša]] i nema trajnih vodenih tokova. Uglavnom se sastoji od razmjerno niskih uzvisina malenih udolina i [[Polje|polja]] između njih, koji se pružaju u smjeru istok - zapad. [[Brdo|Brda]] su gola ili prekrivena šikarom i niskom [[Šuma|šumom]], u poljima se nalaze obradive površine, a uz njih naselja. Tradicionalno gospodarstvo čini [[stočarstvo]], uglavnom sitnog zuba, i [[poljoprivreda]], posebno vinova loza. Zbog neravnomjernog razvoja južnih hrvatskih krajeva u 2. pol. [[20. stoljeće|20. st.]] u Zagori je vrlo izražena depopulacija. Najviše i najljepše planine Zagore su Biokovo, Dinara i Kamešnica koje odišu ljepotom te su vrlo atraktivne za planinare.

Prevladava uglavnom submediteranska klima, no u najnižim dijelovima i mediteranska, dok se na višim dijelovima osjeċaju utjecaji planinske klime. Klimatski je Zagoru najjednostavnije podjeliti u 3 pojasa, a to su submediteranski, submediteransko-planinski i planinski. submediteranski je onaj prostor do 500m visine,u tom dijelu su ljeta vruċa sa temperaturama i preko 40stupnjeva, zime su hladne i snijeg nije stran pojam ali se uglavnom ne zadržava dugo i ne pada u velikim količinama, srednji pojas je submediteransko-planinski(500m-900m) u ovom dijelu se klima ne može jasno definirati iz razloga sto se na tom području sudara submediteranska i planinska klima, zime su oštre i vrlo hladne sa snijegom kao češtom oborinom koji se dugo zadržava, jutarnje temperature idu ispod -15 u ekstremnim slučajevima i ispod -20, ljeta su vruċa i temperature idu preko 35 stupnjeva. Zadnji pojas je onaj iznad 900 metara u kojem prevladava planinska klima te je utjecaj mora neznatan ili nepostojeċ, na tim predjelima se snijeg ponekad zadržava i par mjeseci, ljeta su mahom topla i temperture se penju do 35 stupnjeva ponegdje i više. Na planinskim vrhovima Biokova, Kamešnice i Dinare prevladava alpska klima te se snijeg zadrzava od prvog obilnijeg padanja(najčešċe studeni) snijega pa sve do lipnja, u jamama i peċinama se snijeg zadržava tokom cijele godine