Razlika između inačica stranice »Enkelad (prirodni satelit)«

bez sažetka
m (uklonjena promjena suradnika 78.1.16.133 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Nesmir Kudilovic)
Oznaka: brzo uklanjanje
}}
 
'''Encelad''' ili '''Enkelad''' (''Enceladus''<ref name="RHJ">Jure Šonje, gl. ur., ''[[Rječnik hrvatskoga jezika]]'', Leksikografski zavod Miroslava Krleže, Školska knjiga, Zagreb, 2000., ISBN 953-6036-64-9, ISBN 978-953-0-40009-2, str. 245.</ref>), prirodni je [[Saturn (planet)|Saturnov]] [[satelit]] koga je [[1789.]] otkrio astronom [[William Herschel]]. Ime je vjerojatno dobio po [[gigant]]u [[Enkelad (mitologija)|Enkeladu]] iz [[mitologija|starogrčke mitologije]]. Ovaj satelit ima i drugo ime, '''Saturn II'''. Satelit Encelad ophodi Saturn svakih 32<sup><sup><big><b>h</b></big></sup></sup> 53<sup><sup><big><b>m</b></big></sup></sup> 7<sup><sup><big><b>s</b></big></sup></sup>, ima prosječni promjer od 498,9 [[km]] i masu od 8.6{{e|19}} [[kg]]. Prosječna [[gustoća]] Encelada je 1,3 g/cm<sup>3</sup>. Raznim mjerenjima iz svemirske letljelice [[Cassini-Huygens]] utvrđeno je da je Encelad načinjen većinom od [[led]]a, vode i možda male količine kamena i [[metal]]a.
 
Početkom [[2006.]] [[NASA]]-ina letjelica [[Cassini]] snimila je, vjerojatno, [[voda|tekuću vodu]] koja izbija iz [[gejzir]]a na Enceladu.
Prosječna [[gustoća]] Encelada je 1,3 g/cm<sup>3</sup>. Raznim mjerenjima iz svemirske letljelice [[Cassini-Huygens]] utvrđeno je da je Encelad načinjen većinom od [[led]]a, vode i možda male količine kamena i [[metal]]a. Enkelad je jedno on najbjeljih tijela Sunčeva sustava jer njegova površina odbija gotovo 100% Sunčeve svjetlosti. Prosječna temperatura na Enceladu iznosi -201°C, dok u blizini aktivnog južnog pola pak iznosi toplijih -93°C. Ima četiri tigrove pruge boje metvice. Od svih istaknutih pruga najveća i najistaknutija je [[Damascus Sulcus]], s grebenima visokim i do 250 metara. <ref>https://www.zvjezdarnica.com/astronomija/planeti/enceladus/2091</ref>
 
Postoji vrlo velika šansa za ocean vode ispod površine. Početkom [[2006.]] [[NASA]]-ina letjelica [[Cassini]] snimila je, vjerojatno, [[voda|tekuću vodu]] koja izbija iz [[gejzir]]a na Enceladu. To je dodatan dokaz oceana. Radarski podaci iz [[2014.]] godine otkrili su rezervoar vode ispod južnog pola, dubine 10-ak km. <ref>https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/golemi-ocean-na-saturnovu-mjesecu-krije-zivot-20140404</ref> Jedan od najbližih preleta Enceladu Cassini-Huygens napravila je [[28. listopada]] [[2015.]]. Na temelju tih podataka [[2018.]] godine nađeni su tragovi organskih molekula težih od 200 atomskih jedinica. <ref>https://www.tportal.hr/tehno/clanak/novo-otkrice-na-saturnovom-mjesecu-enkeladu-uzbudilo-je-znanstvenu-zajednicu-jesmo-li-sami-u-svemiru-foto-20180630</ref>
 
== Izvori ==
Anonimni suradnik