Inačica od 23. travnja 2019. u 15:49 uredi Kraljnnm (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 8.372 edits m Dodao poveznicu Oznaka: VisualEditor ← Starija izmjena		Inačica od 15. lipnja 2019. u 19:24 uredi ukloni ovu izmjenu 93.137.107.119 (razgovor) →‎Povijest Novija izmjena →
Redak 34: Ovo će područje, osobito u [[16. stoljeće\|16. stoljeću]], postati jednim od središta [[glagoljica\|glagoljskoga]] tiskarstva. Nakon [[Tridentinski sabor\|Tridentinskog sabora]] pulski biskup nastojao je zabraniti glagoljsku službu u Rijeci, no tome se usprotivila općina grada Rijeke koja je [[1593]]. zaprijetila da će prestati plaćati crkvenu destinu ukine li se glagoljska služba. [[1739]]. glagoljsku službu potvrdio je i car [[Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva\|Karlo VI.]], a tek je [[1848]]. djelomično ukinuta. ~~Pod~~Za vrijeme [[Italija\|~~talijanskom~~talijanske]] ~~okupacijom~~uprave, [[1925]]., osnovana je Riječka biskupija u čiji su sastav ušli hrvatska i slovenska područja izvan [[Istra\|Istre]]. Nakon [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]] talijanski [[biskup]] i [[svećenik\|svećenici]] napuštaju Rijeku, a [[1950]]. razdijeljeni su slovenski i hrvatski dio podrujčja biskupije. Dana [[27. srpnja]] [[1969.]] ujedinjene su Senjsko-modruška i hrvatski dio Riječke biskupije, te je tako nastala Riječko-senjska nadbiskupija. Sjedište nove nadbiskupije i metropolije postala je Rijeka s katedralom sv. Vida.

Riječka nadbiskupija: razlika između inačica