Ivan Vitez od Sredne: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
+sh
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
Ivan Vitez od Sredne ([[1405.]] ili [[1408.]] - [[1472.]]) jedan od najpoznatijih hrvatskih humanista, ostrogonski nadbiskup, diplomat, latinist, matematičar, [[astrolog]], [[astronom]]
 
Bio je ostrogonski nadbiskup - ugarski primas, humanist, matematičar i astrolog. Iako je o njegovom podrijetlu i mjestu rođenja relativno dosta, ali i ponekad nekritički pisano smatramo da još uvijek ima nejasnoća i nepotpunosti koje bi trebalo objasniti, svakako je pripadao dijelu roda Viteza (rod je živio na prostoru Podravine i Bilogore - [[Komarnička županija]]). Otac mu je bio tajnik gubernatora hrvatsko-ugarskog kraljevstva ([[1446.]] - [[1452.]]) [[Ivana HunjadijaHunjadi]]ja, oca Matijaša[[Matijaš]]a Korvina[[Korvin]]a. Ivan je studirao u [[Beč]]u, Bolonji i Padovi, a bio je odgojitelj i kancelar Matijaša Korvina, ali i glavna politička ličnost na njegovu dvoru, primas Ugarske i odličan latinist. Organizator, inicijator i mecena korvinovskog humanističkog kruga. Osnovao je akademiju, skriptorij i knjižnicu u Budimu[[Budim]]u te sveučilište u Požunu[[Požun]]u (danas [[Bratislava]] u Slovačkoj). Potkraj života bio je inicijator bune koja je u Hrvatskoj i Ugarskoj izbila protiv kralja Matijaša Korvina.
Od 1102. godine Hrvatska se nalazila u personalnoj uniji s Mađarskom, te ih je vezivala zajednička kraljevska kuća i u istraživanju toga razdoblja hrvatske povijesti uvijek treba imati na umu da je [[budimski dvor]] bio i hrvatski odnosno da se Hrvati u njemu nisu osjećali kao stranci ili kao gosti. U XV. stoljeću dvor ugarsko-hrvatskog kralja [[Sigismund]]a u Budimu postao je važnim kulturnim središtem Unije, dakle, kako Mađarske tako i Hrvatske. Veliku ulogu u stvaranju toga mađarskog humanističkog kulturnog kruga na budimskom dvoru imao je Hrvat, Ivan Vitez od Sredne, [[ostrogon]]ski [[nadbiskup]] - ugarski primas, [[humanist]] i [[diplomat]], [[latinist]], [[matematičar]] i odgojitelj kralja [[Matijaš]]a [[Korvin]]a, jedno vrijeme i njegov [[kancelar]], koji je poticao astrološka i astronomska istraživanja, imao astronomske sprave, a organizirao je i astronomski opservatorij u Ostrogonu. Ivan Vitez bio je u stranim zemljama dobro poznat kao veliki stručnjak u astronomiji i istraživanjima svemira. Njegov nećak bio je također značajno ime toga doba [[Ivan Česmički]] odnosno [[Janus Panonius]]. [[Kategorija:Hrvatski astronomi]]
 
Bio je ostrogonski nadbiskup - ugarski primas, humanist, matematičar i astrolog. Iako je o njegovom podrijetlu i mjestu rođenja relativno dosta, ali i ponekad nekritički pisano smatramo da još uvijek ima nejasnoća i nepotpunosti koje bi trebalo objasniti, svakako je pripadao dijelu roda Viteza (rod je živio na prostoru Podravine i Bilogore - [[Komarnička županija]]). Otac mu je bio tajnik gubernatora hrvatsko-ugarskog kraljevstva ([[1446.]] - [[1452.]]) Ivana Hunjadija, oca Matijaša Korvina. Ivan je studirao u [[Beč]]u, Bolonji i Padovi, a bio je odgojitelj i kancelar Matijaša Korvina, ali i glavna politička ličnost na njegovu dvoru, primas Ugarske i odličan latinist. Organizator, inicijator i mecena korvinovskog humanističkog kruga. Osnovao je akademiju, skriptorij i knjižnicu u Budimu te sveučilište u Požunu (danas [[Bratislava]] u Slovačkoj). Potkraj života bio je inicijator bune koja je u Hrvatskoj i Ugarskoj izbila protiv kralja Matijaša Korvina.
 
[[Kategorija:Hrvatski biskupi|Vitez, Ivan]]